Uzorak krvi za laboratorijsko ispitivanje sedimentacije eritrocita se uzima iz vene na ruci.

Priprema za test nije potrebna.

Cijena testa sedimentacije eritrocita u LABOS laboratoriji iznosi 3 KM.

Sedimentacija eritrocita nije dijagnostički test već nespecifičan test koji može biti povišen u brojnim različitim stanjima. Pruža opće informacije o prisutnosti ili odsutnosti upalnog stanja.

Upala je dio imunološkog odgovora tijela. Može biti akutna (brzo se razvija nakon traume, ozljede ili infekcije) ili hronična (može pojaviti kroz duže vrijeme sa stanjima kao što su autoimune bolesti ili rak).

Sedimentacija eritrocita (SE) je tipično indicirana za dijagnozu i praćenje temporalnog arteritisa, sistemskog vaskulitisa i polimijalgije reumatike. Izuzetno povišen SE koristan je u razvoju diferencijalne dijagnoze reumatskih bolesti. Osim toga, SE još uvijek može biti dobra opcija u nekim situacijama, kada, naprimjer, noviji testovi nisu dostupni u područjima s ograničenim resursima ili pri praćenju toka bolesti.

Sedimentacija eritrocita je relativno jednostavan, jeftin, nespecifičan test koji se već dugi niz godina koristi za otkrivanje upala povezanih sa stanjima poput infekcija, karcinoma i autoimunih bolesti.

Za SE se kaže da je nespecifičan test, jer povišeni rezultat često ukazuje na prisutnost upale, ali ne govori doktoru gdje se upala nalazi u tijelu ili šta je uzrok. Na SE mogu utjecati i druga stanja osim upale, pa se iz tog razloga, SE obično koristi zajedno s drugim testovima, poput C-reaktivnog proteina.

Sedimentacija eritrocita (SE) se koristi za dijagnosticiranje određenih specifičnih upalnih bolesti, uključujući temporalni arteritis, sistemski vaskulitis i polimijalgiju reumatiku. Značajno povišena SE jedan je od glavnih rezultata ispitivanja koji se koriste u prilog dijagnozi.

Ovaj test se također može koristiti za praćenje aktivnosti bolesti i odgovora na terapiju kod obje gore navedene bolesti, kao i kod nekih drugih, poput lupusa.

Ovim testom mogu se otkriti brojna upalna stanja. Na primjer, može se naručiti kada se sumnja da artritis uzrokuje upalu i bol u zglobovima ili kada se sumnja da su probavni simptomi uzrokovani upalnom bolesti crijeva.

Doktor može propisati sedimentaciju eritrocita (SE) kada pojedinac ima simptome koji ukazuju na polimijalgiju reumatiku, sistemski vaskulitis ili temporalni arteritis, poput glavobolje, bolova u vratu ili ramenu, bolova u zdjelici, anemije, lošeg apetita, neobjašnjivog gubitka težine i ukočenosti zglobova. SE se također može naručiti u redovnim intervalima kako bi se pomoglo u praćenju toka ovih bolesti.

Prije nego što obavi opsežan pregled u potrazi za bolešću, doktor će možda htjeti ponoviti SE.

Rezultat SE-a prijavljuje se kao milimetri bistre tekućine (plazme) koji su prisutni u gornjem dijelu cijevi nakon jednog sata (mm/h).

Budući da je sedimentacija eritrocita (SE) nespecifični marker upale i na njega utječu drugi faktori, rezultati se moraju koristiti zajedno s drugim kliničkim nalazima, zdravstvenom anamnezom pojedinca i rezultatima drugih laboratorijskih testova. Ako se SE i ostali nalazi podudaraju, doktor će možda moći potvrditi ili isključiti sumnju na dijagnozu.

Jedan povišeni SE, bez ikakvih simptoma određene bolesti, obično neće dati dovoljno informacija za donošenje medicinske odluke. Nadalje, normalan rezultat ne isključuje upalu ili bolest.

Umjereno povišen SE javlja se s upalom, ali i s anemijom, infekcijom, trudnoćom i starenjem.

Vrlo visok SE obično ima očiti uzrok, kao što je teška infekcija, obilježena povećanjem globulina, reumatična polimialgija ili temporalnim arteritisom. Ljudi s multiplim mijelomom ili Waldenstromovom makroglobulinemijom (tumori koji stvaraju velike količine imunoglobulina) obično imaju vrlo visoke SE-e čak i ako nemaju upalu.

Prilikom praćenja stanja s vremenom, porast SE-a može ukazivati ​​na povećanje upale ili loš odgovor na terapiju; normalni ili smanjeni SE-i mogu ukazivati ​​na odgovarajući odgovor na liječenje.

Nizak SE može se vidjeti sa stanjima koja inhibiraju normalnu sedimentaciju crvenih krvnih zrnaca, poput visokog broja crvenih krvnih zrnaca (policitemija), značajno visokog broja bijelih krvnih zrnaca (leukocitoza) i nekih abnormalnosti proteina. Neke promjene u obliku crvenih krvnih zrnaca (poput srpastih ćelija u anemiji srpastih ćelija) također snižavaju SE.

Žene imaju tendenciju da imaju veći SE, a menstruacija i trudnoća mogu uzrokovati privremeno povećanje.

U pedijatrijskom okruženju, SE test se koristi za dijagnosticiranje i praćenje djece s reumatoidnim artritisom ili Kawasakijevom bolešću.

Vaš doktor može naručiti test C-reaktivnog proteina (CRP), kao i druge opće testove, poput sveobuhvatnog metaboličkog panela (SMP) ili potpune krvne slike, istovremeno s SE-om.

SE i C-reaktivni protein (CRP) su dva markera upale. Općenito, SE se ne mijenja tako brzo kao CRP, niti na početku upale niti dok upala prolazi. Na CRP ne utječu mnogi drugi faktori kao i SE, što ga čini boljim markerom upale. Međutim, budući da je SE test koji se lahko izvodi, mnogi doktori i i dalje koriste SE kao početni test kada misle da pacijent ima upalu.

Primjeri drugih testova, koji se mogu naručiti na osnovu Vaših simptoma, uključuju:

• Antinuklearna antitijela;
• Reumatoidni faktor;
• Fibroinogen ili elektroforezu proteina u serumu.

Povišeni SE obično je rezultat dvije vrste proteina, globulina ili fibrinogena. Ovisno o Vašoj anamnezi, znakovima, simptomima i onome za što Vaš zdravstveni radnik sumnja da je uzrok, radi se test na nivo fibrinogena (protein zgrušavanja koji je još jedan marker upale) i elektroforezu proteina u serumu kako bi se utvrdilo koje od njih (ili oboje) uzrokuje povišeni SE. Ako se sumnja na tešku infekciju, može se napraviti hemokulturu (mikrobiološka analiza krvi).