Bubrezi su par organa u obliku zrna graha koji se nalaze na dnu rebra s desne i lijeve strane kičme. Oni su dio mokraćnog sistema i obavljaju nekoliko bitnih uloga i funkcija u tijelu.

Unutar bubrega se nalazi oko milion sićušnih jedinica za filtriranje krvi nazvanih nefroni. U svakom se nefronu krv kontinuirano filtrira kroz nakupinu petlji krvnih žila, nazvanu glomerulus, koja omogućava prolazak vode i malih molekula, ali zadržava krvne stanice, proteine ​​poput albumina i veće molekule.

Na svaki glomerul su pričvršćene cijevi (tubule) koje imaju niz dijelova koji sakupljaju tekućinu i molekule koji prolaze kroz glomerul, reapsorbiraju ono što tijelo može ponovo koristiti, dodaju druge molekule kroz proces koji se naziva sekrecija i, konačno, prilagode količinu vode koja se eventualno uklanja zajedno s otpadom kao urin.

Osim uklanjanja otpada i pomoći u regulaciji količine vode u tijelu, ove aktivnosti omogućavaju bubrezima da održavaju normalnu hemijsku ravnotežu u tijelu. Među važnim supstancama koje bubrezi pomažu u regulaciji su natrijum, kalij, hlorid, kalcijum, fosfor i magnezijum. Prava ravnoteža ovih supstanci je presudna. Kada bubrezi ne rade ispravno, koncentracije ovih supstanci u krvi mogu biti abnormalne, a otpadni proizvodi i tečnost mogu se nakupiti do opasnih nivoa u krvi, stvarajući stanje opasno po život.

Bubrezi također imaju niz drugih različitih uloga u održavanju zdravog tijela.

To uključuje proizvodnju hormona (eritropoetin) koji stimulira proizvodnju crvenih krvnih zrnaca, proizvodnju hormona (renin) koji pomaže u održavanju normalnog krvnog pritiska i konverziju jednog oblika vitamina D u aktivniji oblik, koji pojačava apsorpciju kalcijuma.

Brojna stanja i bolesti mogu rezultirati oštećenjem bubrega. Najčešći uzroci i glavni faktori rizika za bubrežne bolesti su dijabetes i hipertenzija. 

Zdravstveni radnik može naručiti bubrežni panel kada neko ima faktore rizika za disfunkciju bubrega, poput visokog krvnog pritiska (hipertenzije), dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, pretilosti, povišenog holesterola ili porodične anamneze bubrežnih bolesti.

Zdravstveni radnik može naručiti bubrežni panel kada neko ima znakove i simptome bubrežne bolesti, iako rana bubrežna bolest često ne uzrokuje primjetne simptome. U početku se može otkriti rutinskim ispitivanjem krvi ili urina.

Primjeri nekih znakova i simptoma uključuju:

• Oticanje ili natečenost, posebno oko očiju ili u licu, zglobovima, trbuhu, bedrima ili gležnjevima;
• Urin koji je pjenast, krvav ili boje kafe;
• Smanjenje količine urina;
• Problemi s mokrenjem, kao što su osjećaj pečenja ili abnormalni iscjedak tijekom mokrenja, ili promjena učestalosti mokrenja, posebno noću;
• Bol u sredini leđa, ispod rebara, blizu mjesta na kojem se nalaze bubrezi.

Bubrežni paket analiza se takođe može naručiti u redovnim intervalima kada se neko liječi zbog bolesti bubrega radi praćenja.

Uzorak krvi izvađen iz vene na ruci.

Pojedinačni testovi uključeni u bubrežni panel mogu se razlikovati od laboratorija, ali testovi koji se obično izvode uključuju:

• Elektrolite odnosno električno nabijene hemikalije koje su vitalne za normalne tjelesne procese, kao što su rad živaca i mišića; između ostalog pomažu u regulaciji količine tekućine u tijelu i održavanju kiselinsko-bazne ravnoteže.

Elektroliti uključuju: Natrijum, Kalij i Hlorid.

• Minerale poput Fosfora i Kalcijuma. Fosfor je mineral koji je od vitalnog značaja za proizvodnju energije, rad mišića i živaca i rast kostiju; a takođe igra važnu ulogu kao pufer, pomažući u održavanju tjelesne kiselinsko-bazne ravnoteže. Kalcijum je jedan od najvažnijih minerala u tijelu; neophodan je za pravilan rad mišića, živaca i srca i potreban je u zgrušavanju krvi i u formiranju kostiju.
• Albumin koji čini oko 60% proteina u krvi i ima brojne uloge poput sprečavanja istjecanja tekućine iz krvnih žila i transporta hormona, vitamina, lijekova i jona poput Kalcijuma kroz tijelo.
• Urea je otpadni proizvod koji sadrži dušik i nastaje metabolizmom proteina; jetra ga pušta u krv i prenosi do bubrega, gdje se filtrira iz krvi i uklanja u mokraći.
• Kreatinin je drugi otpadni proizvod koji proizvode tjelesni mišići; gotovo sav kreatinin eliminira se putem bubrega.
• Glukozu koja opskrbljuje tijelo energijom a u krvi se mora održavati relativno konstantan nivo glukoze.

Tri izračunate vrijednosti mogu se izvijestiti i putem bubrežnog  panela:

• Odnos uree/kreatinina – poređenje uree (azota) sa sadržajem kreatinina u krvi
• Procijenjena stopa glomerularne filtracije (eGFR) – izračunata procjena stvarne brzine glomerularne filtracije (GFR, količina krvi koju glomeruli filtriraju u bubrezima u minuti) izvedena iz nivoa kreatinina u krvi; formula uzima u obzir dob, spol, rasu osobe, a ponekad i visinu i težinu.
• Anionski razmak – anionski razmak (AG ili AGAP) je vrijednost izračunata pomoću rezultata panela elektrolita. Procjenjuje razliku između izmjerenih i neizmjerenih električnih čestica (jona ili elektrolita) u tekućem dijelu krvi.

Cijena Bubrežnog paketa analiza u LABOS laboratorij iznosi 52,00 KM.

Posjetite LABOS laboratoriju na lokaciji Tešanjska 1. ili nas kontaktirajte pozivom na broj tel. +387 33 549-532.