Uzorak krvi se uzima iz vene na ruci, a ponekad kao nasumični ili 24-satni uzorak urina.

Ako radite samo krvni test za hlorid, obično nećete morati slijediti nikakve posebne pripreme za test. Međutim, ako se testirate u sklopu panel testa, možda ćete morati postiti 8-12 sati prije testiranja. Iz tog razloga, trebate se obratiti svom doktoru možete li jesti i piti prije vađenja krvi.

Za testiranje krvi ili urina možda ćete morati privremeno prestati uzimati određene lijekove. Neki lijekovi na recept ili bez recepta, kao i neki dodaci prehrani mogu utjecati na nivo hlorida.

U LABOS laboratoriji možete uraditi test hlorida:

• Hlorid u krvi – 7 KM
• Hlorid u 24-satnom urinu – 10 KM

Hlorid je prisutan u svim tjelesnim tekućinama, ali se nalazi u najvećoj koncentraciji u krvi i u tekućini izvan tjelesnih ćelija.

Većinu vremena koncentracije hlorida odražavaju koncentracije natrijuma, povećavajući se i smanjujući iz istih razloga i u direktnoj vezi sa natrijumom. Međutim, kada postoji kiselo-bazna ravnoteža, nivo hlorida u krvi može se promijeniti neovisno o nivoma natrija. Hlorid djeluje kao pufer. Pomaže u održavanju električne neutralnosti na ćelijskom nivou kretanjem u ćelije ili iz njih po potrebi.

Hlorid unosimo hranom putem hrane i kuhinjske soli, koju čine ioni natrijuma i hlorida. Veći dio hlorida apsorbira probavni trakt, a višak se uklanja urinom. Normalan nivo krvi ostaje stabilan, s blagim padom nakon jela (jer želudac proizvodi kiselinu nakon jela, koristeći hlorid iz krvi).

Test hlorida u krvi se koristi za otkrivanje abnormalne količine hlorida.

Često se koristi, zajedno s drugim ispitivanjima elektrolita, kao dio rutinskog zdravstvenog pregleda za otkrivanje različitih stanja.

Hloridni i drugi testovi elektrolita također se mogu koristiti za dijagnosticiranje znakova i simptoma. Neki od njih sudugotrajno povraćanje, proljev, slabost i otežano disanje (respiratorni distres). Ako se otkrije neravnoteža elektrolita, Vaš će liječnik potražiti i riješiti bolest, stanje ili lijekove koji uzrokuju neravnotežu i može upotrijebiti niz testova elektrolita za praćenje učinkovitosti liječenja. Ako se sumnja na acido-baznu neravnotežu, Vaš liječnik također može naručiti testove na plinove u krvi. To se radi kako bi dalje procijenio ozbiljnost i uzrok neravnoteže.

Vaš zdravstveni radnik može koristiti testove hlorida u urinu kako bi utvrdio je li uzrok alkaloze (previše baze):
– gubitak soli (u slučajevima dehidracije, povraćanja ili upotrebe diuretika, gdje bi hlorid urina bio vrlo nizak),
– višak određenih hormona poput kortizola ili aldosterona koji mogu utjecati na eliminaciju elektrolita.

Test hlorida u krvi se gotovo nikad ne naručuje sam. Obično se naručuje kao dio panela elektrolita, bubrežnog panela, osnovnog metaboličkog panela ili sveobuhvatnog metaboličkog panela, koji se često naručuju kao dio rutinskog pregleda.

Hlorid, kao dio elektrolita ili metaboličkih panela, može se naručiti ako se sumnja na acidozu ili alkalozu ili ako imate akutno stanje sa simptomima koji mogu uključivati ​​sljedeće:

• Produženo povraćanje i/ili proljev;
• Slabost, umor;
• Otežano disanje (respiratorni distres).

Test elektrolita se može naručiti u redovnim intervalima ako imate bolest ili stanje ili uzimate lijekove koji mogu uzrokovati neravnotežu elektrolita. Panel elektrolita ili osnovni metabolički panel obično se redovno naručuju kada se liječite od određenih stanja, uključujući visoki krvni tlak (hipertenziju), zatajenje srca ili bolest jetre ili bubrega.

Test hlorida u urinu se provodi zajedno s krvlju ili natrijem u urinu pri procjeni uzroka niske ili visoke nivoa hlorida u krvi.

Doktor će provjeriti da li promjene mjerenja hlorida odražavaju promjene natrijuma. To pomaže zdravstvenom radniku da utvrdi postoji li i kiselo-bazna neravnoteža i pomaže u usmjeravanju liječenja.

Nivoi hlorida obično se tumače zajedno s rezultatima drugih ispitivanja koja su obavljena u isto vrijeme, kao što su rezultati drugih ispitivanja elektrolita.

Nizak i visok nivo hlorida može biti uzrokovan raznim stanjima i bolestima.

Povećani nivo hlorida u krvi (koja se naziva hiperkloremija) obično ukazuje na dehidraciju. Može pojaviti i s drugim problemima koji uzrokuju visok natrij u krvi, poput Cushingovog sindroma ili bolesti bubrega. Do povećanog hlorida u krvi može doći i ako se previše baze izgubi iz tijela (izaziva metaboličku acidozu) ili kada hiperventilirate (uzrokujući respiratornu alkalozu).

Sniženi nivoi hlorida u krvi (nazvana hipokloremija) može se pojaviti pri bilo kojem poremećaju koji uzrokuje nizak natrij u krvi. Nizak hlorid može se pojaviti i kod kongestivne srčane insuficijencije, dijabetičke ketoacidoze, nedostatka aldosterona, produženog povraćanja ili želučanog isisavanja, Addisonove bolesti, emfizema ili drugih hroničnih plućnih bolesti (uzrokujući respiratornu acidozu) i gubitka kiseline iz tijela (tzv. Metabolička alkaloza) .

Povećana koncentracija hlorida u urinu može ukazivati ​​na dehidraciju, izgladnjivanje, Addisonovu bolest ili konzumiranje povećane količine soli.

Smanjeni nivo hlorida u urinu može se primijetiti kod Cushingovog sindroma, primarnog aldosteronizma, kongestivne srčane insuficijencije, sindroma malapsorpcije i proljeva.

Lijekovi koji utiču na nivo natrijuma u krvi, takođe će izazvati promjene u hloridu. Osim toga, gutanje velikih količina sode bikarbone ili znatno veće od preporučene doze antacid, također može uzrokovati nizak hlorid u krvi.

Vaš zdravstveni radnik tumači Vaš rezultat hlorida u kontekstu drugih testova koje ste uradili, kao i drugih faktora, poput Vaše historije bolesti. Jedan visoki ili niski rezultat može, ali i ne mora imati medicinski značaj. Općenito, to je slučaj kada je vrijednost testa samo malo veća ili niža od referentnog raspona. Zbog toga zdravstveni radnici mogu ponoviti test na Vama i pogledati prethodne rezultate kada ste radili isti test.

S druge strane, rezultat izvan raspona može ukazivati ​​na problem i zahtijevati daljnje istraživanje. Vaš će liječnik procijeniti Vaše rezultate testa i utvrditi znači li rezultat koji pada izvan referentnog raspona za vas nešto značajno.

Da. Odbor za hranu i prehranu pri Medicinskom institutu preporučuje zdravim odraslim osobama od 19 do 50 godina da konzumiraju 2,3 ​​grama hlorida ili 3,8 grama soli dnevno. Preporuke se razlikuju ovisno o dobi, spolu i drugim faktorima. Ove količine zamjenjuju ono što se u prosjeku dnevno izgubi znojem. Hlorid je lako dostupan u zalihama hrane i većina osoba vjerovatno konzumira više nego što je potrebno, u obliku kuhinjske, u pripremljenoj hrani, u mnogom povrću i u hrani kao što je slano meso, puter, paradajz, zelena salata, celer i masline.

Isti tretman koji se koristi za liječenje neravnoteže natrija (diuretici, nadoknada tekućine) može se koristiti za liječenje neravnoteže hlorida.