Testiranje holesterola često se koristi kao dio procjene srčanog rizika.

Previše holesterola u krvi može oštetiti arterije i krvne žile te povećati rizik od moždanog udara, srčanog udara i srčanih bolesti.

Ukupni holesterol može se mjeriti kao dio pregleda holesterola, kada se traže znakovi rizika za kardiovaskularno zdravlje kod ljudi koji nisu pokazali nikakve simptome. Kada se koristi za skrining, ukupni holesterol je obično jedna komponenta lipidnog panela, koji takođe određuje nivo lipoproteina velike gustine (HDL ili “dobar”), lipoproteina niske gustine (LDL ili “loš”) holesterol i triglicerida.

Panel testovi ukupnog holesterola i lipida mogu se također koristiti za praćenje ljudi s visokim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, za dijagnosticiranje određenih medicinskih stanja i za praćenje učinkovitosti liječenja za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Test holesterola se obično radi pomoću krvi koja se uzima iz vene na ruci.

Ovaj postupak se obično radi u ljekarskoj ordinaciji, bolnici ili medicinskoj laboratoriji. Kada laboratorija analizira vašu krv, ukupni holesterol se često mjeri zajedno sa drugim vrstama holesterola u testu za ispitivanje lipida koje je odredio vaš doktor.

Ukupni holesterol može se mjeriti i brzim testiranjem na licu mjesta. Za ovu vrstu testa potrebno je staviti kap krvi iz prsta na posebnu test traku koja se stavi u mali uređaj, dajući rezultate u roku od nekoliko minuta. Testiranje na licu mjesta koristi se u nekim medicinskim uredima i klinikama, a može se naći i na sajmovima zdravlja.

Ako se vaš ukupni holesterol mjeri kao dio lipida, vjerojatno ćete morati postiti kako biste osigurali valjanost rezultata testa. Ako će laboratorija mjeriti samo vaš ukupni holesterol i HDL, post možda neće biti potreban. U mnogim slučajevima važno je postiti 9-12 sati prije testa na holesterol, što znači izbjegavanje sve hrane i pića osim vode. Ako su vam prije testiranja rekli da postite, moglo bi biti korisno ponijeti laganu užinu za jelo nakon završetka testa.

Budući da potreba za postom ovisi o tačnoj vrsti testa na holesterol koji poduzimate, važno je prethodno razgovarati s laboratorijom/ordinacijom kako biste znali sva uputstva prije testa koja morate slijediti.

Cijena testa holesterola u LABOS laboratoriji iznosi 4 KM.

LABOS laboratoriji pruža i usluge:

• HDL holesterol test – 6 KM
• LDL holesterol test – 6 KM
• Trigliceridi test – 4 KM
• Lipidni panel – 15 KM

Test ukupnog holesterola mjeri ukupni zbir svih molekula holesterola pronađenih u krvi. Samo ovaj test ne specificira razgradnju različitih vrsta holesterola; međutim, često se kombinira s drugim testovima koji uključuju mjerenje HDL-a, LDL-a i triglicerida.

Testiranje holesterola ima različite namjene ovisno o općoj zdravstvenoj situaciji i može se koristiti za skrining, praćenje ili dijagnozu.

Općenito, testovi za mjerenje holesterola obično počinju u odrasloj dobi, obično oko 35 godina.

Pregled zdravlja je način proaktivnog traženja potencijalnih problema prije nego što simptomi postanu jasni. Testovi holesterola često se koriste za identifikaciju kod ljudi koji mogu imati natprosječan rizik od kardiovaskularnih problema. Ljudi s faktorima rizika skloni su bolestima u mlađoj dobi i češće rade testove.

Neki faktori rizika za kardiovaskularne bolesti uključuju:

• Biti stariji od 45 godina za muškarce i preko 50-55 za žene
• Visok holesterol na prethodnom testu
• Prethodni kardiovaskularni problemi
• Prekomjerna težina ili pretilost
• Pušenje cigareta
• Nezdrava ishrana
• Nedostatak redovne fizičke aktivnosti
• Visok krvni pritisak (hipertenzija)
• Imati rođaka prvog stepena/koljena koji je u ranoj dobi imao srčanu bolest (ispod 55 godina kod muškaraca i ispod 65 godina kod žena)
• Dijabetes ili predijabetes

Ovisno o vašim faktorima rizika i rezultatima testova, možda ćete imati testove holesterola svake godine ili manje.

Djeca starija od dvije godine obično počinju s pregledom čim se utvrde bilo koji faktori rizika. Djeca koja nemaju faktore rizika često se testiraju na holesterol prije i poslije puberteta. Pregledi su češći kod djece koja imaju povećan rizik od nasljednog stanja zvanog porodična hiperholesterolemija.

Kod ljudi koji su već imali kardiovaskularne probleme, testovi holesterola mogu se koristiti za praćenje njihovog zdravlja srca i vidjeti koliko dobro liječenje djeluje na snižavanje holesterola.

Promjene razine holesterola mogu nastati kao posljedica drugih zdravstvenih stanja, uključujući i ona koja utječu na gušteraču, bubreg ili štitnjaču. Kao rezultat toga, testiranje holesterola može biti dio dijagnostičke pretrage za ta stanja.

Nivo holesterola mjeri se u miligramima po decilitru krvi (mg/dL).

Opći referentni rasponi ukupnog holesterola navedeni su u nastavku:

• Normalno: ispod 200 mg/dL
• Granično visoko: 200-239 mg/dL
• Visoke: 240 mg/dL i više

Zapamtite da sam ukupni holesterol ne nudi potpunu sliku vašeg rizika od kardiovaskularnih problema. Količine dobrog (HDL) i lošeg (LDL) holesterola važno je uzeti u obzir, zbog čega se one procjenjuju kao dio cjelovitog panela o lipidima.

Rezultati testa na holesterol takođe nisu jedini faktor koji određuje zdravlje vašeg srca. Vaše godine, porodična historija i zdravstvene navike elementi su koji utiču na rizik od kardiovaskularnih bolesti. Vaš doktor može upotrijebiti kalkulator rizika kako bi vam pomogao u analizi rezultata vašeg testa uz ove druge faktore.

Ovisno o rezultatima testa i ukupnom riziku, može se predložiti liječenje za snižavanje holesterola.

Primjeri liječenja uključuju promjene načina života, kao što su prestanak pušenja ili promjena prehrane, kao i lijekovi koji pomažu u smanjenju holesterola.

Glavni fokus ispitivanja holesterola je na identificiranju slučajeva visokog holesterola, ali, iako rijetko, moguće je imati vrlo niske razine. To je najčešće povezano s temeljnim zdravstvenim stanjem ili pothranjenošću.

Ponovljeno testiranje holesterola obično se preporučuje osobama koje su ranije imale povišen holesterol ili imaju faktore rizika za srčane probleme.

Tačan raspored testiranja ovisi o vašoj situaciji i vjerovatno uključuje potpunu kontrolu lipida ili mjerenje HDL -a zajedno s ukupnim holesterolom.

Ako niste pod visokim rizikom od kardiovaskularnih problema i u prošlosti ste imali normalnu razinu holesterola, kontrolno testiranje obično se radi svakih pet godina.

U nekim okolnostima mogu biti potrebni specifičniji ili specijalizirani testovi. Na primjer, doktor može odrediti test za direktno mjerenje nivoa lošeg (LDL) holesterola. Prošireno testiranje lipida ili ne-laboratorijski testovi, poput srčanog stresnog testa, mogu se koristiti kao način procjene vašeg ukupnog zdravlja srca.

Sljedeća pitanja mogu Vam biti korisna dok sa doktorom razgovarate o rezultatima testa o holesterolu:

• Koji je moj rizik od kardiovaskularnih bolesti?
• Koji faktori utiču na taj rizik?
• Šta rezultati testa na holesterol ukazuju na moje zdravlje srca?
• Da li su se nivoi holesterola promijenili tokom vremena?
• Trebaju li mi dodatni testovi?
• Koliko često trebam testirati holesterol?
• Preporučujete li liječenje za smanjenje kardiovaskularnog rizika?
• Koje su mogućnosti liječenja i njihove koristi i rizici?

Test ukupnog holesterola mjeri samo zbir svih vrsta holesterola.

Lipidni panel uključuje mjerenje ukupnog holesterola, ali također određuje nivoe HDL-a, LDL-a i triglicerida. Iz tog razloga, lipidna ploča nudi više detalja i češće se koristi kao test za početni pregled holesterola.

HDL je vrsta holesterola koja se često naziva dobrim holesterolom. Iako je HDL uključen u ukupni holesterol, HDL test mjeri količinu ove specifične vrste u krvi.
Na ukupni holesterol i HDL minimalno utječe nedavna konzumacija hrane, pa testovi holesterola bez posta često uključuju ova dva mjerenja. Kod nekih ljudi, ova mjerenja su dovoljna za izračunavanje nivoa lošeg holesterola u osobi.

Test ukupnog holesterola ne pravi razliku između dobrog i lošeg holesterola, ali loš LDL holesterol igra važnu ulogu u određivanju rizika od kardiovaskularnih bolesti.

U standardnom lipidnom panelu, LDL se izračunava na osnovu nivoa drugih molekula masti. Međutim, u nekim slučajevima ti se proračuni mogu odbaciti, posebno ako osoba ima visok nivo triglicerida. Direktnim testom LDL izbjegava se potreba za izračunavanjem specifičnim mjerenjem LDL.

Testovi holesterola vrše se u laboratorijama gdje postoje jasne procedure za pravilno prikupljanje i analizu uzoraka.

Ovi mehanizmi pomažu osigurati pouzdanost rezultata. Nove tehnologije učinile su kućne testove dostupnijima. Ako se njihova uputstva pravilno slijede, ovi testovi imaju gotovo istu tačnost kao i laboratorijski testovi.

Za testove kod kuće i na mjestu, krv se uzima iz vrha prsta, a ne iz vene na ruci. Budući da rezultate nije potrebno slati u laboratoriju, rezultati se dostavljaju u roku od nekoliko minuta umjesto dana.

Laboratorijsko testiranje smatra se standardnim i na njega se liječnici oslanjaju pri donošenju medicinskih odluka. Međutim, testovi kod kuće i na mjestu njege prikladni su i mogu pomoći u stalnom praćenju holesterola.