Obično se krv uzima iz vene na ruci, ali ponekad se može testirati urin.

Krvni testovi na kortizol mogu se uzeti oko 8 sati ujutro. Tada bi kortizol trebao biti na svom vrhuncu, i ponovo oko 16 sati, kada nivo značajno padne.

Ponekad će se uzeti uzorak kada bi kortizol trebao biti na najnižem nivou (neposredno prije spavanja).

Uobičajno je da se urin testira na kortizol. Ovo obično zahtijeva prikupljanje cijelog urina proizvedenog tokom dana i noći (24-satni urin). Ali se to može učiniti i na jednom uzorku urina prikupljenom ujutro.

Možda će biti potrebna određena priprema za testiranje.

Slijedite sve upute date u pogledu vremena prikupljanja uzoraka, odmora i/ili bilo koje druge posebne pripreme prije testa.

Supresija ili test stimulacije zahtijeva da se uzme osnovni uzorak krvi, a zatim da se navede određena količina lijeka. Naknadni uzorci krvi uzimaju se u određeno vrijeme.

U LABOS laboratoriji možete uraditi test kortizola:

• Kortizol – 30 KM
• Kortizol u 24 – satnom urinu – 36 KM 

Posjetite LABOS laboratoriju na lokaciji Tešanjska 1. ili nas kontaktirajte pozivom na broj tel. +387 33 549-532.

Nivo kortizola u krvi (kao i urin i pljuvačka) normalno raste i pada po obrascu “dnevnih varijacija”.

Vrhunac dostiže rano ujutro, a zatim opada tokom dana, dostižući najniži nivo oko ponoći. Ovaj obrazac se može promijeniti kada osoba radi u neredovnim smjenama (poput noćne smjene). A nekada i kada osoba spava u različito doba dana. Može se poremetiti kada bolest ili stanje ograniči ili stimulira proizvodnju kortizola.

Kortizol proizvode i luče nadbubrežne žlijezde, dva trokutasta organa koji se nalaze na vrhu bubrega.

Proizvodnju hormona reguliraju hipotalamus u mozgu i hipofiza, sićušni organ smješten ispod mozga. Kada nivo kortizola u krvi padne, hipotalamus oslobađa hormon koji oslobađa kortikotropin. On usmjerava hipofizu na proizvodnju ACTH (adrenokortikotropnog hormona). ACTH stimulira nadbubrežne žlijezde da proizvode i oslobađaju kortizol. Da bi se stvorile odgovarajuće količine kortizola, hipotalamus, hipofiza i nadbubrežne žlijezde moraju pravilno funkcionirati.

Skupina znakova i simptoma koji se pojavljuju s abnormalno visokim nivoom kortizola naziva se Cushingov sindrom.

Povećana proizvodnja kortizola može se vidjeti kod:

• Primjena velikih količina glukokortikosteroidnih hormona (poput prednizona, prednizolona ili deksametazona) za liječenje različitih stanja, poput autoimunih bolesti i nekih tumora;
• Tumori koji proizvode ACTH, u hipofizi i/ili u drugim dijelovima tijela;
• Povećana proizvodnja kortizola od strane nadbubrežnih žlijezda, zbog tumora ili zbog prekomjernog rasta nadbubrežnih tkiva (hiperplazija);
• Rijetko, s tumorima u različitim dijelovima tijela koji proizvode CRH.

Smanjena proizvodnja kortizola može se vidjeti kod:

• Nedovoljno aktivna hipofiza ili tumor hipofize koji inhibira proizvodnju ACTH; to je poznato kao sekundarna adrenalna insuficijencija;
• Neaktivne ili oštećene nadbubrežne žlijezde (adrenalna insuficijencija) koje ograničavaju proizvodnju kortizola. Ovo se naziva primarna adrenalna insuficijencija, a poznato je i kao Addisonova bolest;
• Nakon prestanka liječenja glukokortikosteroidnim hormonima, posebno ako se prekine vrlo brzo nakon dugog perioda upotrebe.

Test kortizola može se naručiti ako osoba ima simptome koji ukazuju na visoki nivo kortizola i Cushingov sindrom, poput:

• Visok krvni pritisak (hipertenzija);
• Visok nivo šećera u krvi;
• Gojaznost, posebno u predijelu torza;
• Krhka koža;
• Ljubičaste pruge na trbuhu;
• Gubitak mišića i slabost;
• Osteoporoza;
• Neredovne menstruacije i pojačana dlakavost na licu kod žena;
• Djeca koja imaju zakašnjeli razvoj i nizak rast.

Ovaj se test može naručiti ako netko ima simptome koji ukazuju na nizak nivo kortizola, nadbubrežnu insuficijenciju ili Addisonovu bolest, kao što su:

• Gubitak težine;
• Mišićna slabost;
• Umor;
• Nizak krvni pritisak;
• Bol u trbuhu;
• Tamne mrlje na koži (javljaju se kod Addisonove bolesti, ali ne i sekundarne adrenalne insuficijencije).

Smanjena proizvodnja u kombinaciji sa stresom može uzrokovati nadbubrežnu krizu koja može biti opasna po život i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Simptomi krize mogu uključivati:

• Iznenadni početak jakih bolova u donjem dijelu leđa, trbuhu ili nogama;
• Povraćanje i proljev, što dovodi do dehidracije;
• Nizak krvni pritisak (hipotenzija);
• Gubitak svijesti.

Testiranje potiskivanja ili stimulacije se mogu uraditi kada su početni nalazi abnormalni. Kortizol testiranje može se naručiti u intervalima nakon dijagnoze Cushingovog sindroma ili Addisonove bolesti radi praćenja učinkovitosti liječenja.

Test kortizola može se koristiti za dijagnosticiranje Cushingovog sindroma. To je stanje povezano s viškom kortizola, ili za dijagnosticiranje adrenalne insuficijencije ili Addisonove bolesti. Stanja povezanih s nedostatkom kortizola.

Kortizol je hormon koji između ostalog ima ulogu u metabolizmu proteina, lipida i ugljikohidrata.

Normalno, nivo kortizola u krvi raste i opada po „dnevnim varijacijama“, dostižući vrhunac rano ujutro, zatim opadajući tokom dana i dostižući najniži nivo oko ponoći.

Nadbubrežne žlijezde proizvode i luče kortizol. Proizvodnju hormona reguliraju hipotalamus u mozgu i hipofiza, sićušni organ smješten ispod mozga. Kada nivo kortizola u krvi padne, hipotalamus oslobađa hormon koji oslobađa kortikotropin (CRH), koji usmjerava hipofizu na proizvodnju ACTH (adrenokortikotropnog hormona). ACTH stimulira nadbubrežne žlijezde da proizvode i oslobađaju kortizol. Da bi se stvorile odgovarajuće količine kortizola, hipotalamus, hipofiza i nadbubrežne žlijezde moraju pravilno funkcionirati.

Većina kortizola u krvi vezana je za protein. Samo mali postotak je “slobodan” i biološki aktivan. Testiranjem kortizola u krvi procjenjuju se i vezani za protein i slobodni kortizol, dok se ispitivanjem urina i sline procjenjuje samo slobodni kortizol. On bi bi trebao biti u korelaciji s nivoima slobodnog kortizola u krvi. Višestruki nivoi kortizola u krvi i/ili slini prikupljeni u različito vrijeme, na primjer u 8 ujutro i 4 popodne, mogu se koristiti za procjenu nivoa kortizola i dnevnih varijacija. 24-satni uzorak kortizola u urinu neće pokazati dnevne varijacije. Mjerit će ukupnu količinu slobodnog kortizola izlučenog u 24 sata. Ako se otkrije abnormalni nivo kortizola, doktor će učiniti dodatno testiranje kako bi potvrdio nalaze i utvrdio uzrok.

Testiranje na višak proizvodnje kortizola

Ako osoba ima visoki nivo kortizola u krvi, doktor može izvršiti dodatna ispitivanja kako bi potvrdio da je visoki kortizol zaista abnormalan (a ne samo zbog povećanog stresa ili upotrebe lijekova sličnih kortizolu). Ovo dodatno testiranje može uključivati ​​mjerenje 24-satnog kortizola u urinu, testiranje deksametazona preko noći i/ili prikupljanje uzorka sline. To se radi kako bi se izmjerio kortizol u vrijeme koje bi trebalo biti najniže. Mokraćni kortizol zahtijeva prikupljanje urina kroz vremenski period, obično 24 sata. Budući da se hipofiza luči ACTH u pulsima, ovaj test pomaže utvrditi da li povišeni nivo kortizola u krvi predstavlja stvarno povećanje.

• Supresija deksametazona: Test suzbijanja deksametazona uključuje analizu osnovnog uzorka za kortizol, zatim davanje osobi oralnog deksametazona (sintetičkog glukokortikoida) i mjerenje nivoa kortizola u sljedećim vremenskim uzorcima. Deksametazon potiskuje proizvodnju ACTH i trebao bi smanjiti proizvodnju kortizola ako je izvor viška stres.

Prikupljanje uzorka pljuvačke za mjerenje kortizola zgodan je način da se utvrdi je li normalan ritam proizvodnje kortizola promijenjen. U slučaju da jedan ili više ovih testova potvrdi da postoji abnormalna proizvodnja kortizola, tada se mogu naručiti dodatna ispitivanja. To uključuje mjerenje ACTH, ponavljanje testa supresije deksametazona upotrebom većih doza, te radiološko snimanje.

Testiranje na nedovoljnu proizvodnju kortizola

Ukoliko doktor sumnja da nadbubrežne žlijezde možda ne proizvode odgovarajući kortizol ili ako početni testovi krvi ukazuju na nedovoljnu proizvodnju kortizola, doktor može naručiti ACTH stimulacijski test.

• ACTH stimulacija: uključuje mjerenje nivoa kortizola u krvi osobe prije i nakon injekcije sintetičkog ACTH. Ako nadbubrežne žlijezde normalno funkcioniraju, nivo kortizola će porasti uz stimulaciju ACTH. Ukoliko se radi o oštećenju ili ako ne funkcioniraju pravilno, tada će nivo kortizola biti nizak. Može se izvesti duža verzija ovog testa (1-3 dana) kako bi se razlikovala adrenalna i hipofizna insuficijencija.

Normalno, nivo kortizola je vrlo nizak prije spavanja, a najviši odmah nakon buđenja.

Ovaj obrazac će se promijeniti ako osoba radi rotirajuće smjene i spava u različito vrijeme u različite dane.

Povećani ili normalni nivo kortizola neposredno nakon buđenja, zajedno s nivoom koji ne pada prije spavanja, ukazuje na višak kortizola i Cushingov sindrom. Može se desiti da višak kortizola nije potisnut nakon testa potiskivanja deksametazona preko noći, ili ako je 24-satni urin povišen, ili ako je kasnonoćni nivo kortizola u pljuvački povišen. To ukazuje na to da je višak kortizola posljedica abnormalno povećane proizvodnje ACTH hipofizom. Osim toga, može se desiti da je posljedica izazvana umorom izvan hipofize ili abnormalnom proizvodnjom nadbubrežnih žlijezda. Dodatni testovi pomoći će utvrditi tačan uzrok.

Kad je prisutno nedovoljno kortizola i ispitana osoba odgovori na test stimulacije ACTH-om, onda je problem vjerovatno posljedica nedovoljne proizvodnje ACTH-a u hipofizi. Kada osoba ne reagira na test stimulacije ACTH-om, vjerojatnije je da je problem u nadbubrežnim žlijezdama. U slučaju da su nadbubrežne žlijezde nedovoljno aktivne, zbog disfunkcije hipofize i/ili nedovoljne proizvodnje ACTH, tada se za osobu kaže da ima sekundarnu adrenalnu insuficijenciju.Smanjena proizvodnja kortizola je posljedica oštećenja nadbubrežne žlijezde, i tada se za osobu kaže da ima primarnu adrenalnu insuficijenciju ili Addisonovu bolest.

Nakon što je abnormalnost identificirana i povezana s hipofizom, nadbubrežnom žlijezdom ili drugim uzrokom, doktor može upotrijebiti druga testiranja, poput CT-a (kompjuterizirana tomografija) ili MRI (magnetska rezonanca), kako bi odredio izvor viška (kao što je tumor hipofize, nadbubrežne žlijezde ili drugi tumor) i procijeniti opseg oštećenja žlijezda.

Slično onima sa adrenalnom insuficijencijom, osobe sa stanjem koje se naziva kongenitalna adrenalna hiperplazija (CAH) imaju nizak nivo kortizola i ne reaguju na testove stimulacije ACTH.

Mjerenje kortizola je jedan od mnogih testova koji se mogu koristiti za procjenu CAH-a kod osobe.

Vrućina, hladnoća, infekcije, traume, vježbe, pretilost i iscrpljujuće bolesti mogu utjecati na koncentracije kortizola. Trudnoća, fizički i emocionalni stres i bolesti mogu povećati nivo kortizola. Nivo kortizola može se povećati i kao rezultat hipertireoze ili pretilosti. Brojni lijekovi također mogu povećati nivoe, posebno oralni kontraceptivi (kontracepcijske pilule), hidrokortizon (sintetički oblik kortizola) i spironolakton.

• Odrasli imaju nešto viši nivo kortizola nego djeca.
• Hipotireoza može smanjiti nivo kortizola. Lijekovi koji mogu smanjiti nivoe uključuju neke steroidne hormone.
• Ispitivanje kortizola u pljuvački češće se koristi za dijagnosticiranje Cushingovog sindroma i poremećaja povezanih sa stresom, ali i dalje zahtijeva specijaliziranu stručnost za izvođenje.

Ako Vaš doktor sumnja na Cushingov sindrom, obično se testiraju i krv i urin jer nude kompletne informacije. Lako se prikuplja kortizol u krvi, ali na njega više utječe stres nego na 24-satni test urina. Umjesto kortizola u krvi ponekad se može testirati kortizol u slini.

Postoji nekoliko pristupa koje Vaš doktor može poduzeti. Najjednostavnije uključuje ponavljanje testova u vrijeme kada se osjećate manje pod stresom. Doktor može vam dati i različite doze lijeka koji zamjenjuje kortizol (obično deksametazon) kako bi provjerio smanjuje li to nivo kortizola. Često je potrebno više testova da bi se utvrdilo da li stres ili bolest uzrokuju visoki nivo kortizola.