Uzorak krvi se uzima iz vene na ruci.

Nije potrebna priprema za test.

Cijena testa kreatin kinaze (CK) u LABOS laboratoriji iznosi 10 KM.

Kreatin kinaza (CK) test može se koristiti za otkrivanje upale mišića (miozitis) ili oštećenja mišića zbog mišićnih poremećaja (miopatije) poput mišićne distrofije ili za dijagnosticiranje rabdomiolize ako osoba ima znakove i simptome.

CK se može naručiti zajedno s drugim pretragama krvi, kao što su elektroliti, urea ili kreatinin (za procjenu funkcije bubrega). Također se može naručiti mioglobin u urinu.

Osoba može imati ozljedu mišića s nekoliko (nespecifičnih) simptoma, poput slabosti, vrućice i mučnine, koji se također mogu vidjeti u nizu drugih stanja. Doktor može upotrijebiti kreatin kinaza (CK) test za otkrivanje oštećenja mišića u tim slučajevima, naročito ako neko uzima lijek poput statina, koristi etanol ili kokain ili je bio izložen poznatom toksinu koji je povezan s potencijalnim oštećenjem mišića. U osoba koje su doživjele fizičku traumu, ponekad se može koristiti CK test za procjenu i praćenje oštećenja mišića.

Niz CK testova može se koristiti za praćenje oštećenja mišića kako bi se vidjelo da li se ono rješava ili nastavlja.

Ako je CK povišen, a mjesto oštećenja mišića nejasno, tada doktor može naručiti izoenzime CK ili CK-MB kao dodatne testove, kako bi razlikovao tri vrste (izoenzima) CK:

• CK-MB ( nalazi se prvenstveno u srčanom mišiću);
• CK-MM (nalazi se prvenstveno u skeletnim mišićima);
• CK-BB (nalazi se prvenstveno u mozgu; ako je prisutan u krvi, prvenstveno dolazi iz glatkih mišića, uključujući one u crijevima, maternici ili posteljici).

CK test je nekad bio jedan od primarnih testova koji su naloženi za dijagnosticiranje srčanog udara, no ta upotreba CK u velikoj mjeri je zamijenjena testom na troponin. Međutim, CK test se ponekad može koristiti za otkrivanje drugog srčanog udara koji se javlja ubrzo nakon prvog.

Test kreatin kinaze se može naručiti kada se sumnja na oštećenje mišića te u redovitim intervalima pratiti nastavak oštećenja.

Može se naručiti ako se sumnja na bolest mišića (miopatiju), poput mišićne distrofije, ili kada je neko doživio fizičku traumu, poput smrtonosnih ozljeda ili velikih opeklina. Test se može naručiti ako osoba ima simptome povezane s ozljedom mišića, kao što su:

• Bolovi u mišićima;
• Slabost mišića;
• Tamni urin (urin može biti taman zbog prisutnosti mioglobina, druge tvari koju oslobađaju oštećeni mišići, a koja može biti štetna za bubrege.

Testiranje se može naručiti kada osoba ima nespecifične simptome, naročito tokom uzimanja lijeka ili nakon izlaganja tvari koja je povezana s potencijalnim oštećenjem mišića.

Visoki CK ili porast nivoa u sljedećim uzorcima općenito ukazuje na to da je nedavno došlo do oštećenja mišića, ali neće ukazati na njegovo mjesto ili uzrok.

Rezultati serijskih testova koji dosežu vrhunac, a zatim počinju opadati, ukazuju na to da se novo oštećenje mišića smanjilo, dok sve veća i uporna povišenja ukazuju na nastavak oštećenja.

Povećan nivo CK može se vidjeti u nekim mišićnim poremećajima (miopatija), koji imaju različite uzroke. Ljudi mogu imati nivoe CK koje su blago do znatno povećani, zavisno o ozbiljnosti oštećenja mišića. Oni koji imaju rabdomiolizu mogu imati nivo CK koji je 100 puta veća od normalne, a povremeno čak i viša.

Povećanje CK može se vidjeti kod, naprimjer:

• Nedavne ozljede mišića prignječenja i kompresije, traume, opekline i strujni udar;
• Nasljedne miopatije, poput mišićne distrofije;
• Hormonskih (endokrini) poremećaja, poput poremećaja štitnjače, Addisonove bolesti ili Cushingove bolesti;
• Napornog vježbanje;
• Dugotrajne operacije;
• Napada;
• Infekcija – virusne (poput gripe i HIV -a), bakterijske, gljivične i parazitske (poput malarije);
• Poremećaja vezivnog tkiva (npr. Lupus, reumatoidni artritis);
• Celijakije;
• Zatajenja bubrega;
• Kod kritično bolesnih pacijenata;
• Visoke temperature popraćena drhtavicom;
• Krvnog ugruška (tromboza) koji blokira protok krvi;
• Bilo kojeg lijeka ili toksina koji ometa proizvodnju mišićne energije ili povećava energetske potrebe.

Normalni nivoi CK mogu ukazivati ​​na to da nije došlo do oštećenja mišića ili da se dogodilo nekoliko dana prije testiranja.

Umjereno povećani nivoi CK mogu se vidjeti nakon napornih vježbi, poput dizanja utega, kontaktnih sportova ili dugih vježbi.

Ljudi koji imaju veću mišićnu masu imaju viši nivo CK od onih koji nemaju. Iz tog razloga muškarci općenito imaju veće vrijednosti od žena. Bilo koja vrsta oštećenja mišića, uključujući injekcije (injekcije), može privremeno povećati CK.

Nizak nivo CK može se vidjeti u ranoj trudnoći.

Rabdomioliza je brzi raspad mišićnog tkiva.

Ovo stanje može biti uzrokovano ozbiljnim fizičkim, hemijskim ili biološkim ozljedama mišića. Primjeri uzroka uključuju:

• Traume, teške ozljede (npr. automobilske nesreće, katastrofe poput potresa);
• Visokonaponski električni udar;
• Ozbiljne opekline;
• Krvni ugrušak (tromboza) koji blokira protok krvi;
• Toksini (npr. teški metali, zmijski otrov, ugljikov monoksid);
• Infekcije (npr. HIV, gripa, streptokok) koje su češći uzrok u djece nego u odraslih;
• Nasljedni genetski i metabolički poremećaji koji utječu na sposobnost mišića da dobiju ili iskoriste energiju;
• Bolesti poput mišićne distrofije i temeljnih stanja poput nekontroliranog dijabetesa, hipotireoze i hipertireoze;
• Neki lijekovi (primjeri uključuju zloupotrebu droga (etanol, kokain), neki antibiotici, antidepresivi, kortikosteroidi, litij, salicilati i statini);

Komplikacije mogu nastati zbog brzog otpuštanja ćelijskog sadržaja u krv.

Poznato je da uzrokuje oštećenje bubrega (akutna ozljeda bubrega, AKI) i diseminiranu intravaskularnu koagulaciju (DIC).

Nakon dijagnosticiranja i ovisno o opsegu ozljede, osoba s rabdomiolizom može se liječiti intravenoznom tekućinom i drugom potpornom njegom, kao i postupcima koji se koriste za zaštitu organa (npr. dijalizom za sprječavanje/ograničenje oštećenja bubrega).

Bol u mišićima i slabost uobičajeni su simptomi koji se pojavljuju kod mnogih privremenih stanja. Općenito, rutinsko testiranje CK obično nije potrebno. Međutim, ako neko uzima lijek ili je bio izložen tvari koja je povezana s potencijalnim oštećenjem mišića i ima slabost mišića, bolove u mišićima i/ili tamni urin, tada se može ispitati CK.

Nivo kreatin kinaze (CK) odraz je oštećenja mišića. Privremena povećanja vidljiva su kod napornih vježbi, ali obično nisu zabrinjavajuća, osim ako nisu ozbiljna ili u kombinaciji s ekstremnom toplinom ili vlagom.

Povećanje CK, koje je posljedica izloženosti toksinu ili lijeku, može se riješiti izbjegavanjem toksina i/ili potencijalnim prestankom uzimanja lijeka ili promjenom terapije. Međutim, ne biste trebali prestati uzimati lijekove bez prethodnog savjetovanja sa svojim doktorom. Povećanje CK koje je posljedica osnovne bolesti, poput nekontroliranog dijabetesa ili hipotireoze, može se riješiti kontroliranjem stanja.

Ponekad se CK test može naručiti kada se sumnja na srčani udar, a test na troponin nije dostupan.

U ovom slučaju, kada je CK povišen, CK-MB test može se koristiti kao dodatni test kako bi se utvrdilo je li povećanje posljedica oštećenja srca ili oštećenja skeletnih mišića.

Bol u prsima i povećan nivo CK plus povišeni CK-MB ukazuju na to da je vjerovatno da je osoba nedavno imala srčani udar. Vrijednosti koje padaju, a zatim ponovno rastu mogu ukazivati ​​na drugi srčani udar i/ili trajno oštećenje srca.

Kreatin kinaza (CK) test se ponekad može koristiti za otkrivanje drugog srčanog udara koji se javlja ubrzo nakon prvog. Niz kreatin kinaza (CK) testova može se koristiti za praćenje oštećenja srca kako bi se vidjelo da li se ono rješava ili nastavlja.

Oštećenje srca koje se dogodi tokom srčanog udara može uzrokovati povećanje nivoa CK u roku od nekoliko sati. Nivoi dosežu vrhunac u roku od 12 do 24 sata, a zatim se normaliziraju u roku od 2 do 4 dana. Ako dođe do dodatnog oštećenja ili je u toku, primjerice tokom drugog ili sljedećeg srčanog udara, tada nivo CK može ostati povišen.