Lipidni panel

Lipidni paket analiza mjeri nivo specifičnih lipida u krvi – holesterola i triglicerida, koji su važni sastojci ćelija i izvori energije.

Lipidi su skupina masti i masti sličnih tvari koje su važni sastojci ćelija i izvori energije, a lipidni panel mjeri nivo specifičnih lipida u krvi.

Dva važna lipida, holesterol i trigliceridi, u krvi se prenose lipoproteinima (koji se nazivaju i lipoproteinske čestice). Svaka vrsta lipoproteina sadrži kombinaciju molekula holesterola, triglicerida, proteina i fosfolipida. Čestice izmjerene lipidnim panelom klasificirane su prema svojoj gustini u lipoproteine velike gustine (HDL), lipoproteine male gustine (LDL) i lipoproteine vrlo niske gustine (VLDL).

1
Izaberi test
2
Zakaži termin
3
Preuzmi rezultate
Rezervišite odmah

Zašto se testirati?

Praćenje i održavanje zdravih nivoa lipida važno je za očuvanje zdravlja.

Iako tijelo proizvodi holesterol potreban za pravilno funkcionisanje, izvor dijela holesterola je hrana. Ako jedete previše hrane koja sadrži visoko zasićene masti i trans nezasićene masti (trans masti) ili imate nasljednu predispoziciju, moguće je postići visok nivo holesterola u krvi.

Dodatni holesterol može se taložiti u plakovima na zidovima krvnih žila. Plakovi mogu suziti ili na kraju blokirati otvaranje krvnih žila, što dovodi do otvrdnjavanja arterija (ateroskleroza) i povećanja rizika od brojnih zdravstvenih problema, uključujući bolesti srca i moždani udar.

Visok nivo triglicerida u krvi takođe je povezan sa povećanim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti (KVB).

Potreban uzorak?

Uzorak krvi se uzima iz vene na ruci.

Kod uzorkovanja za određivanje lipidnog statusa važna je priprema:

Ne uzimati hranu 12h prije vađenja krvi;
24h prije vađenja krvi ne izlagati se intenzivnom fizičkom naporu.

Šta se testira?

Lipidni paket analiza obično uključuje:

Ukupni holesterol – mjeri ukupan holesterol u svim česticama lipoproteina;
Lipoproteinski holesterol visoke gustine (HDL-C) – mjeri holesterol u HDL česticama; često se naziva “dobrim holesterolom”, jer HDL-C uzima višak holesterola i prenosi ga u jetru na uklanjanje;
Lipoproteinski holesterol male gustine (LDL-C) – izračunava ili mjeri holesterol u LDL česticama; često se naziva “lošim holesterolom”, jer taloži višak holesterola u zidove krvnih žila, što može doprinijeti aterosklerozi. Obično se količina LDL-C izračunava na osnovu rezultata ukupnog holesterola, HDL-C i triglicerida;
Trigliceridi – mjere količinu triglicerida u svim česticama lipoproteina; najviše je u lipoproteinima vrlo male gustine (VLDL).

Neke druge informacije mogu se izvestiti kao dio lipidnog panela.

Ovi se parametri izračunavaju na osnovu rezultata gore navedenih testova.

Lipoproteinski holesterol vrlo niske gustine (VLDL-C) – izračunava se iz triglicerida / 5; ova se formula zasniva na tipičnom sastavu čestica VLDL;
Non-HDL-C – izračunava se iz ukupnog holesterola minus HDL-C;
Omjer holesterol / HDL – izračunava se odnos ukupnog holesterola i HDL-C.

Prošireni profil (ili napredno testiranje lipida) može takođe uključivati broj ili koncentraciju lipoproteina male gustine (LDL-P). Ovim testom se mjeri broj LDL čestica, umjesto da se mjeri količina LDL-holesterola. Smatra se da ova vrijednost može preciznije odražavati rizik od srčanih bolesti kod određenih ljudi.

Koliko košta test?

Lipidni paket analiza u LABOS laboratorij iznosi 20,00 KM.

Posjetite LABOS laboratoriju na lokaciji Tešanjska 1. ili nas kontaktirajte pozivom na broj tel. +387 33 549-532.

Kako se koristi test?

Lipidni paket analiza se koristi kao dio procjene srčanog rizika, kako bi se utvrdio rizik od srčanih bolesti i kako bi se pomoglo u donošenju odluka o tome koji bi tretman mogao biti najbolji ako imate granični rizik, srednji rizik ili visok rizik.

Početni pregled može uključivati samo jedan test na ukupan holesterol, a ne puni lipidni panel. Međutim, ako su rezultati probirnog testa za holesterol visoki, vjerojatno će uslijediti ispitivanje lipidnim panelom.

Rezultati lipidnog panela razmatraju se zajedno s drugim poznatim faktorima rizika od srčanih bolesti kako bi se razvio plan liječenja i praćenja. Ovisno o rezultatima i drugim faktorima rizika, mogućnosti liječenja mogu uključivati promjene u načinu života poput prehrane i vježbanja ili lijekova koji snižavaju razinu lipida, obično statina.

Pored toga, lipidni panel se može koristiti za praćenje efikasnosti tretmana u snižavanju nivoa holesterola.

Kada se naručuje?

Odrasle osobe, bez drugih faktora rizika za srčane bolesti, se trebaju testirati lipidnim panelom jednom u četiri do šest godina.

Ako imate faktore rizika ili ako su prethodna ispitivanja pokazala da imate povišen nivo holesterola, preporučuje se češće testiranje s punim lipidnim panelom.

Primjeri faktora rizika koji nisu visoki LDL-C uključuju:

Pušenje cigareta;
Prekomjerna težina ili gojaznost;
Nezdrava prehrana;
Fizička neaktivnost – nemate dovoljno vježbe;
Dob (ako ste muško 45 godina ili više ili žensko 50-55 godina ili više);
Hipertenzija (krvni pritisak 140/90 ili veći ili uzimanje lijekova za visoki krvni pritisak);
Porodična anamneza preuranjenih srčanih bolesti (srčana bolest kod rođaka prvog stepena kod muškaraca mlađih od 55 godina ili rođaka prvog stepena kod žena mlađih od 65 godina);
Već postojeća srčana bolest ili ste već imali srčani udar;
Dijabetes ili predijabetes.

Djeca, tinejdžeri i mladi odrasli (starosne dobi od 2 do 24 godine) bez faktora rizika trebali bi testirati lipidni panel jednom između 9 i 11 godina i opet između 17 i 21 godine, prema Američkoj akademiji za pedijatriju (AAP).

Djeca, tinejdžeri i mladi odrasli s povećanim rizikom od razvoja srčanih bolesti, trebali imati ranije i češće preglede sa lipidnim panelom. Neki od faktora rizika slični su onima kod odraslih i uključuju porodičnu historiju srčanih bolesti ili zdravstvenih problema poput dijabetesa, visokog krvnog pritiska ili prekomjerne tjelesne težine. Djeca visokog rizika trebaju biti testirana između 2 i 8 godina pomoću lipidnog panela.

Djeca mlađa od 2 godine su premala za testiranje.

Lipidni panel se može zahtijevati u redovnim intervalima kako bi se procijenio uspjeh promjena načina života smanjenja lipida, poput prehrane i vježbanja ili kako bi se utvrdila efikasnost lijekova kao što su statini.

Šta znači rezultat testa lipidnog paketa analiza (odrasli)?

Općenito, zdravi nivoi lipida pomažu u održavanju zdravog srca i smanjuju rizik od srčanog ili moždanog udara.

Vaš će zdravstveni radnik uzeti u obzir rezultate svake komponente lipidnog panela, kao i druge faktore rizika kako bi utvrdio Vaš ukupni rizik od koronarne srčane bolesti, je li potrebno liječenje i, ako jeste, koji će način liječenja najbolje smanjiti rizik od nastanka srčane bolesti.

Test	Željeno	Optimalno	Granično	Visoko	Vrlo visoko
LDL Holesterol	Manje od 100 mg/dL (2.59 mmol/L); sa kvb ili dijabetesom: manje od 70 mg/dL (1.81 mmol/L)	100-129 mg/dL (2.59-3.34 mmol/L)	130-159 mg/dL (3.37-4.12 mmol/L)	160-189 mg/dL(4.15-4.90 mmol/L)	Veće od 190 mg/dL (4.90 mmol/L)
Holesterol ukupni	Manje od 200 mg/dL (5.18 mmol/L)		200-239 mg/dL (5.18 to 6.18 mmol/L)	240 mg/dL (6.22 mmol/L) or higher
Trigliceridi	Manje od 150 mg/dL (1.70 mmol/L)		150-199 mg/dL(1.7-2.2 mmol/L)	200-499 mg/dL (2.3-5.6 mmol/L)	Veće od 500 mg/dL (5.6 mmol/L)
HDL Holesterol	Manje od 130 mg/dL (3.37 mmol/L)	130-159 mg/dL (3.37-4.12mmol/L);	160-189 mg/dL (4.15-4.90 mmol/L)	190-219 mg/dL (4.9-5.7 mmol/L)	Veće od 220 mg/dL (5.7 mmol/L)

Zdravstvene organizacije imaju različite preporuke za liječenje na osnovu vašeg predviđenog rizika od KVB. Smjernice Američkog koledža za kardiologiju (ACC) i Američkog udruženja za srce (AHA) preporučuju upotrebu kalkulatora rizika za određivanje vašeg desetogodišnjeg rizika od KVB ako imate 40 do 75 godina i ako nemate bolesti srca. U proračunu se uzimaju u obzir mnogi faktori, uključujući ukupni holesterol, LDL-C, HDL-C, dob, spol, rasu, krvni pritisak, prisustvo dijabetesa i naviku pušenja. Treba izračunati početni (osnovni) rizik, a zatim se vaš rizik može pratiti tokom vremena sa svakim sljedećim proračunom rizika.

Koji se tretmani preporučuju ako imam nezdrav nivo lipida?

Održavanje zdravog načina života važan je dio zdravlja srca i liječenja visokog holesterola.

To može značiti da ćete morati promijeniti način života, posebno usvajanjem prehrane s malo zasićenih masti i trans nezasićenih masti (trans masti), izbjegavanjem pušenja, kontrolom visokog krvnog pritiska i dijabetesa i sudjelovanjem u umjerenim vježbama. Možda će vas uputiti nutricionisti za savjet u vezi sa promjenama u prehrani.

Vaš će zdravstveni radnik razgovarati s vama o rizicima i prednostima terapije statinima na osnovu Vaše historije, zdravstvenih rizika, rezultata Vašeg LDL-C testa i mogućeg Vašeg izračunatog rizika za KVB. Statini se obično preporučuju kao prvi izbor za snižavanje LDL-C. Može vam se prepisati jedno od ovih. Vaš LDL-C provjeravat će se u redovnim intervalima kako bi se osiguralo da lijek djeluje. Ako lijek ne snizi vaš LDL-C, Vaš doktor može povećati količinu lijeka ili možda dodati drugi lijek.

Koja je razlika između primarnog liječenja KVB i sekundarnog liječenja?

Primarni tretman je preventivan. Namijenjen je smanjenju rizika od prvog kardiovaskularnog događaja (poput srčanog ili moždanog udara).

Postoje potencijalne koristi – pomažu u sprečavanju razvoja KVB – ali i potencijalni rizici/štete povezani sa dugotrajnim uzimanjem statina ili drugih lijekova za snižavanje lipida. Vi i Vaš zdravstveni radnik trebate izvagati te koristi i rizike.

Sekundarni tretman je terapija koja se daje kada ste imali kardiovaskularni događaj ili vam je dijagnosticirana KVB. I dalje će vjerovatno uključivati statine (i/ili druge terapije), a namijenjen je prevenciji novog KVB događaja.

Treba li mi lipidni paket analiza ako je skrining test na holesterol manji od 200 mg/dL?

Ako je vaš ukupni holesterol ispod 200 (5,18 mmol/L) i nemate porodičnu historiju srčanih bolesti ili drugih faktora rizika, puni lipidni profil možda neće biti potreban. Međutim, bilo bi poželjno mjerenje HDL holesterola kako biste osigurali da nemate nizak HDL-C.

Šta je direktan test LDL holesterola?

LDL holesterol se najčešće izračunava iz ostalih mjerenja lipida na lipidnom panelu. Međutim, izračun nije validan ako su trigliceridi preko 400 mg/dL (4,52 mmol/L). Kada su trigliceridi preko 400 mg/dL (4,52 mmol/L), LDL-C se može izmjeriti direktno (direktni LDL) ili posebnim tehnikama ispitivanja (npr. Test beta-kvantifikacije).

Da li bih još nešto trebao/la znati?

Sve je veći interes za mjerenje triglicerida kod ljudi koji nisu postili.

Razlog je taj što uzorak koji nije natašte može biti reprezentativniji za „uobičajeni“ nivo triglicerida u cirkulaciji, jer veći dio dana nivo lipida u krvi odražava nivo nakon obroka, nego nivo natašte. Međutim, još uvijek nije sigurno kako interpretirati nivoe koji nisu natašte za procjenu rizika, tako da trenutno nema promjena u trenutnim preporukama za post prije testova na nivo lipida.

Rutinska procjena srčanog rizika obično uključuje lipidni panel natašte. Osim toga, nastavlja se istraživanje drugih netradicionalnih markera srčanog rizika, kao što su visokoosetljivi C-reaktivni protein (hs-CRP), lipoprotein A (Lp (a)), Lp-PLA2, ispitivanje LDL čestica ( LDL-P), apolipoprotein A-1 i apolipoprotein B. Zdravstveni radnik može odabrati da procijeni jedan ili više ovih markera kako bi pomogao u utvrđivanju nečijeg rizika, ali ne postoji konsenzus o njihovoj upotrebi i oni nisu široko dostupni.

Natrag