Uzorak krvi iz vene na ruci.

Ponekad se radi prikupljanje urina za koje je najčešće potrebno 24-satno uzimanje uzoraka

Za uzorak krvi može biti potreban post preko noći.

Slijedite upute koje ste dobili od doktora ili laboranta.

U LABOS laboratoriji možete uraditi test magnezijuma po cijeni od:

• Magnezijum – 7 KM
• Magnezijum (u 24-satnom urinu) – 10 KM

Posjetite LABOS laboratoriju na lokaciji Tešanjska 1. ili nas kontaktirajte pozivom na broj tel. +387 33 549-532.

Veliki izbor namirnica sadrži male količine magnezijuma, posebno zeleno povrće poput špinata, kao i integralne žitarice i orasi.

Hrana koja sadrži vlakna obično je takođe izvor magnezijuma. Tijelo održava nivo magnezijuma regulišući koliko apsorbuje i koliko izlučuje ili čuva u bubrezima.

Nedostatak magnezija (hipomagnezemija) može se primijetiti zbog pothranjenosti, stanja koja uzrokuju malapsorpciju i s viškom gubitka magnezija u bubrezima.

Višak magnezija (hipermagnezemija) može se vidjeti pri unosu antacida koji sadrže magnezij i sa smanjenom sposobnošću bubrega da izlučuju magnezij.

Neko s blagim do umjerenim nedostatkom magnezija može imati ili ima malo nespecifičnih simptoma.

Stalni ili ozbiljni nedostaci mogu uzrokovati mučninu, gubitak apetita, umor, zbunjenost, grčeve u mišićima, napade, promjene u brzini otkucaja srca i utrnulost ili trnce.

Također mogu utjecati na metabolizam kalcija i pogoršati nedostatak kalcija. Simptomi viška magnezija mogu biti slični simptomima nedostatka i uključuju mučninu, slabost mišića, gubitak apetita i nepravilan rad srca.

Test magnezija se koristi za mjerenje nivoa magnezija u krvi ili urinu.

Abnormalni nivoi magnezija najčešće se javljaju u stanjima ili bolestima koje uzrokuju oslabljeno ili prekomjerno izlučivanje magnezija bubrezima ili uzrokuju smanjenu apsorpciju u crijevima.

Nivo magnezija može se provjeriti kao dio procjene ozbiljnosti bubrežnih problema i/ili nekontroliranog dijabetesa i može pomoći u dijagnostici gastrointestinalnih poremećaja.

Budući da nizak nivo magnezija u krvi s vremenom može uzrokovati trajno niske nivoe kalcija i kalija, može se provjeriti radi dijagnosticiranja problema s kalcijem, kalijem, fosforom i/ili paratiroidnim hormonom – još jednom komponentom regulacije kalcija.

Nivo magnezijuma se može često mjeriti radi praćenja odgovora na oralne ili intravenozne (IV) suplemente magnezijuma. Test magnezija se može naručiti, zajedno s ispitivanjem kalcija i fosfora, radi nadgledanja suplementacije kalcija.

Testiranje magnezija može se naručiti kao praćenje hronično niskih nivoa kalcija i kalija u krvi.

Može se naručiti i ako osoba ima simptome koji mogu biti posljedica nedostatka magnezija, poput slabosti mišića, trzanja, grčeva, zbunjenosti, srčanih aritmija i napadaja.

Poznato je da je smanjenje magnezija povezano s ozbiljnim unosom alkohola ili zbog nepravilne ili loše apsorpcije magnezija u crijevima.

Doktor može zatražiti nivo magnezijuma radi provjere nedostatka u sklopu procjene malapsorpcije, pothranjenosti, proljeva ili alkoholizma. Kada neko uzima lijekove koji mogu uzrokovati izlučivanje magnezija iz bubrega, može se provesti i testiranje.

Kada je potrebna suplementacija magnezijumom i/ili kalcijumom, nivo magnezijuma u krvi može se provjeravati u intervalima radi praćenja efikasnosti liječenja.

U slučaju da pojedinac ima poremećaj bubrega ili nekontrolirani dijabetes, može se povremeno naručiti test na magnezij, zajedno s testovima funkcije bubrega, poput uree i kreatinina, kako bi se pomoglo pratiti funkciju bubrega i kako bi se osiguralo da osoba ne izlučuje ili zadržava prekomjerne količine magnezijuma.

Nizak nivo magnezijuma u krvi može ukazivati ​​na to da osoba ne konzumira ili apsorbuje dovoljno magnezijuma ili izbacuje previše iz tijela, što može uzrokovati znakove i simptome kao što su:

• Slabost mišića;
• Trzanje, grčevi;
• Zbunjenost;
• Promjene u brzini otkucaja srca (srčane aritmije).

Smanjenje nivoa magnezija obično se javlja kroz:

• Nizak unos hrane, koji se može primijetiti kod starijih osoba, osoba koje su pothranjene ili onih s alkoholizmom;
• Probavni poremećaji (poput Crohnove bolesti);
• Nekontrolisani dijabetes;
• Hipoparatireoidizam;
• Dugotrajna upotreba diuretika;
• Produžena dijareja;
• Poslije operacije;
• Teške opekotine;
• Preeklampsija.

Visoki nivoi magnezija u krvi rijetko su posljedica izvora hrane, ali obično su posljedica prekomjerne suplementacije ili problema s eliminacijom iz tijela.

Povećani nivo magnezijuma se javlja kod:

• Završna faza bubrežne bolesti (ESRD);
• Hiperparatireoidizam;
• Hipotireoza;
• Dehidracija;
• Dijabetička acidoza (kada se prvi put vidi);
• Addisonova bolest;
• Upotreba antacida ili laksativa koji sadrže magnezij.

Budući da je magnezij elektrolit, može se naručiti ispitivanje magnezija zajedno s drugim elektrolitima, poput natrija, kalija, hlorida, bikarbonata (ili ukupnog CO2), kalcija i fosfora kako bi se procijenila ravnoteža elektrolita u osobi.

Ako je magnezij nizak, nije neuobičajeno da ni kalij bude nizak.

Nivoi magnezija u krvi imaju tendenciju smanjenja u drugom i trećem tromjesečju trudnoće.

Normalni nivoi magnezija ne odražavaju nužno ukupne tjelesne zalihe magnezija. Tijelo pokušava održati nivo magnezija u krvi relativno stabilnim i otpustit će magnezij iz kostiju i tkiva kako bi to postigao. Dakle, nivo krvi može biti normalan s ranim nedostatkom magnezija.

Lijekovi koji mogu povećati nivoe magnezija uključuju litij, aspirin, lijekove za štitnu žlijezdu, neke antibiotike i proizvode koji sadrže magnezij. Lijekovi koji mogu smanjiti nivo magnezija uključuju digoksin, ciklosporin, diuretike, inzulin, neke antibiotike, laksative i fenitoin.

Ljudi će apsorbirati i koristiti magnezij različitim brzinama, zato uzimanje nekih lijekova utiče na nivo magnezija. Trebali biste razgovarati sa svojim doktorom o tome šta je prikladno za Vašu situaciju.