Uzorak krvi se radi iz vene ili kao nasumični uzorak urina.

Nije potrebna priprema za test.

Cijena testa mioglobina u LABOS laboratoriji iznosi 40 KM.

Kad je ozlijeđeno srce ili skeletni mišić, mioglobin se oslobađa u krv, pa test služi za otkrivanje oštećenja mišića, jer nivo mioglobina u krvi može vrlo brzo porasti s teškim oštećenjem mišića i može se mjeriti unutar nekoliko sati nakon ozljede.

Mioglobin se bubrezima filtrira iz krvi i oslobađa u urin. Ponekad se test urina koristi za procjenu nivoa mioglobina kod ljudi koji su imali opsežno oštećenje skeletnih mišića (rabdomioliza). Nivo mioglobina u urinu odražava stepen ozljede mišića, a budući da je mioglobin otrovan za bubrege, odražava rizik od oštećenja bubrega.

Krvni test mioglobina može se naručiti ako ste doživjeli oštećenje mišića uzrokovano, naprimjer, traumom ili mišićnom distrofijom.

Test mioglobina u urinu može se naručiti ako je došlo do opsežne ozljede skeletnih mišića, što je dovelo do brzog razgradnje mišića, te se sumnja na oštećenje bubrega od viška mioglobina u urinu.

Povećanje mioglobina u krvi znači da je nedavno došlo do ozljede mišićnog tkiva.

Neki primjeri uzroka povećanih nivoa uključuju:

• Nesreće koje rezultiraju traumom mišića;
• Napadi;
• Hirurgija;
• Bilo koja mišićna bolest, poput mišićne distrofije;
• Upala skeletnih mišića (miozitis);
• Srčani udar;

Znatno povišen nivo mioglobina može biti uzrokovana rabdomiolizom.

Nivo mioglobina obično je vrlo nizak ili se ne može otkriti u urinu. Visok nivo mioglobina u urinu ukazuje na povećan rizik od oštećenja bubrega i zatajenja. Dodatni testovi, kao što su urea, kreatinin i analiza urina, rade se za praćenje rada bubrega kod ovih osoba.

Neki primjeri stanja povezanih s mioglobinom u urinu uključuju:

• Prekomjerna tjelesna aktivnost;
• Ozljede prignječenja i druge traume;
• Virusne infekcije (čest uzrok u djece);
• Otrovi ili određeni lijekovi;
• Progresivna mišićna bolest;
• Toplinska ozljeda;
• Nasljedni (genetski) ili metabolički poremećaji koji utječu na mišiće.

Povećan nivo mioglobina može se pojaviti nakon injekcija za mišiće ili napornog vježbanja.

Budući da bubrezi uklanjaju mioglobin iz krvi, nivo mioglobina može biti visok kod ljudi čiji bubrezi zataje. Povećana konzumacija alkohola i određeni lijekovi također mogu uzrokovati ozljede mišića i povećati mioglobin u krvi.

Test sa trakicama za mjerenje hemoglobina u urinu također može biti pozitivan u prisutnosti mioglobina. Ako je test trakica za mjerenje urina pozitivan, a sumnja se da je uzrok mioglobin, potrebno ga je pratiti specifičnijim ispitivanjem mioglobina.

Rabdomioliza je brzi raspad mišićnog tkiva.

Ovo stanje može biti uzrokovano ozbiljnim ozljedama mišića kod više različitih slučajeva.

Primjeri uključuju:

• Traume, teške ozljede poput saobraćajnih nesreća;
• Strujni udar iz izvora visokog napona;
• Ozbiljne i/ili opsežne opekline;
• Krvni ugrušak (tromboza) koji blokira dotok krvi u tkiva i organe;
• Izloženost otrovima poput teških metala, zmijskog otrova ili ugljičnog monoksida;
• Infekcije poput HIV-a, gripe, streptokoka (češće se može pojaviti u djece nego u odraslih);
• Genetski ili metabolički poremećaji koji utječu na mišiće;
• Bolesti poput mišićne distrofije ili temeljnih stanja poput dijabetesa koji nisu dobro kontrolisani, hipotireoze ili hipertireoze;
• Neki llijekovi.

Komplikacije se mogu pojaviti kada ćelije, nakon što je mišić oštećen, brzo ispuštaju svoj sadržaj u krv. Poznato je da uzrokuje oštećenje bubrega (akutna ozljeda bubrega, AKI) i diseminiranu intravaskularnu koagulaciju (DIC). Nakon što se ovo stanje dijagnosticira i zavisno o težini, osoba s rabdomiolizom može se liječiti intravenoznom tekućinom i drugom potpornom njegom. Mogu se učiniti i drugi postupci za zaštitu organa osobe. Na primjer, osoba se može podvrgnuti dijalizi kako bi spriječila i/ili ograničila oštećenje bubrega.

Neki primjeri uključuju:

• Zloupotreba droga kao što su alkohol (etanol), heroin i kokain;
• Antibiotici (amfotericin B, ampicilin);
• Anestetici;
• Antidepresivi;
• Antihistaminici;
• Aspirin (salicilati);
• Kortikosteroidi;
• Lidokain;
• Litij;
• Statini (koriste se za liječenje visokog holesterola);
• Teofilin.

Općenito, rutinsko testiranje mioglobina obično nije potrebno. Bol u mišićima i slabost uobičajeni su simptomi mnogih privremenih stanja koja nestaju bez posebnog liječenja. Međutim, ako neko uzima lijek ili je bio izložen tvari koja je povezana s potencijalnim oštećenjem mišića, tada bi testiranje moglo biti opravdano.

Krvni testovi mioglobina korišteni su zajedno s testovima troponina kao srčani biomarkeri za rano otkrivanje srčanog udara.

Nivo mioglobina u krvi počinje rasti u roku od 2-3 sata od srčanog udara ili druge ozljede mišića, dostiže najveći nivo unutar 8-12 sati i općenito se vraća u normalu u roku od jednog dana. Povećanje mioglobina može se otkriti prije troponina, ali nije toliko specifično za oštećenje srca i neće ostati povišeno sve dok troponin.

Ako se mioglobin ne poveća u roku od 12 sati od početka boli u prsima, srčani udar je malo vjerovatan. Iako negativan rezultat mioglobina učinkovito isključuje srčani udar, pozitivan rezultat mora se potvrditi testiranjem na troponin.