Svjetski dan dobrovoljnih davalaca krvi - Labos laboratorij Sarajevo, ul. Tešanjska br. 1

 

NovostiSvjetski dan dobrovoljnih davalaca krvi

Svake godine, širom svijeta, 14.06. se obilježava Svjetski dan dobrovoljnih davalaca krvi. Obilježavanje ovog značajnog datuma služi za podizanje svijesti o potrebama za sigurnom krvlju i proizvodima krvi, kao i da se zahvali dobrovoljnim, neplaćenim davalacima krvi na njihovim životno važnim poklonima – darovanoj krvi. Ove godine ovaj praznik obilježavamo pod motom „Darivanje krvi je čin solidarnosti”.

Svojim gestom dobrovoljni davalaci krvi pacijentima daju pristup sigurnoj krvi i krvnim proizvodima u dovoljnoj količini, a osigurane zalihe krvi su ključna komponenta efikasnog zdravstvenog sistema.

Specifični ciljevi ovogodišnje kampanje su:

  • Zahvaliti davaocima krvi u svijetu i stvoriti širu svijest javnosti o potrebi redovnog davanja krvi;
  • Istaći potrebu za predanim, cjelogodišnjim davanjem krvi, za održavanje adekvatnih zaliha i postizanje univerzalnog i blagovremenog pristupa bezbijednoj transfuziji krvi;
  • Prepoznati i promovirati vrijednosti dobrovoljnog davanja krvi u jačanju solidarnosti zajednice i društvene kohezije;
  • Podizati svijesti o potrebi za povećanjem ulaganja od strane vlada u izgradnju održivog i otpornog nacionalnog sistema za prikupljanje krvi i povećati prikupljanja od dobrovoljnih davalaca krvi.
Krv kao lijek?

Krv je živuća tvar koja se transfuzijom može prenijeti bolesnoj osobi. Krv čine stanični elementi (eritociti, leukociti, trombociti) koje proizvodi koštana srž i plazma u kojoj su razne bjelančevine, antitijela, hormoni. Darovana krv je jedinstven poklon jedne osobe drugoj pri čemu darivalac krvi najčešće ne poznaje primaoca.

Kako obezbijediti krv?

Krv se ne može proizvesti vještačkim putem. Jedini izvor tog dragocijenog lijeka je zdrav čovjek.

Zašto svakodnevno, zašto ne u jednom danu?

Životni vijek krvnih stanica je ograničen, kako u našem organizmu tako i van njega.

Eriteociti u našem organizmu žive oko 120 dana, trombociti desetak dana a leukociti svega nekoliko sati. Van ljudskog organizma , u vrečicama za čuvanje krvi, životni vijek krvnh stanica je daleko manji. To je razlog svakodnevnih potreba za osobama koje će darovati krv. Krv se ne može proizvesti vještačkim putem.Jedini izvor tog dragocijenog lijeka je zdrav čovijek.

Može li krv darovati svaka osoba?

Isključivo zdrava osoba može biti darivalac krvi.

Zakonom je regulirano da su to osobe od
18 – 65 godina, tjelesne mase iznad 50 kg .

Kako se provjerava možete li darovati krv?

Prije darivanja krvi obavit će se laboratorijsko testiranje i liječnićki pregled. Ubodom u jagodicu prsta i uzimanjem nekoliko kapi krvi odredit će vam se vrijednost hemoglobina u krvi.

Odredit će vam se orijentaciono krvna grupa a njendefinitivni nalaz dobit će te u Knjižici darivaoca krvi nakon detaljnog laboratorijskog ispitivanja. Na pregledu kod liječnika postaviće vam se neophodna pitanja vezana za vaše zdravstveno stanje. Provjerit će vam se krvni pritisak, puls, poslušati rad srca i pluća. U vašem je interesu, a i u interesu osobe koja će primiti vašu krv, da vaši odgovori na postavljena pitanja budu iskreni. Sve što kažete liječniku ostat će tajna. Vi također možete pitati sve ono što vas interesuje vi ste aktvni sudionik uključen u liječenje bolesnika

Kako se ponašati prije i poslije darivanja krvi?

Prije darivanja krvi možete lagano doručkovati. Nemojte uzimati alkohol!
Nakon darivanja krvi nemojte zapaliti cigaretu naredna dva sata.
Osobe koje se profesionlno bave poslovima na visini ili vožnjom taj dan to ne bi trebale činiti.
Sve ostalo možete normalno obavljati.

Koliko često možete darovati krv?

Zdrava osoba može darivati krv više puta tokom godine. Muškarci u toku jedne godine krv mogu darivati 4 puta a žene 3 puta .

Može li bolesna osoba odmah dobiti darovanu krv?

Ne, nakon što ste darovali krv, vaša krvi mora biti laboratorijski pregledana.

Na koje testove se provjerava krv?

Obavezno se moraju provjeriti :

  • Krvne grupe
  • Neregularna antitijela
  • Moguća prisutnost uročnika zaraznih bolesti (hepatitis tipa B i C, AIDS, Sifilis) a potom, ako su svi nalazi uredni, iz vaše krvi se mogu pripremiti lijekovi porebni bolesniku.
Gdje se sve primjenjuje krv?

Brojna su stanja i bolesti koje zahtjevaju primjenu lijekova od krvi (cijela krv, koncentrati eritrocita, kocentrat trombocita, plazma, plazmatski proteini itd).
Neka od tih stanja su :

  • Iskrvarenje radi povrede
  • Gubitak krvi usljed raznih operativnih zahvata
  • Gubitak krvi pri kompliciranom porodu
  • Pacijenti koji primaju terapiju radi nekog malignog oboljenja
  • Razna oboljenja krvi

Za većinu operativnih zahvata neophodno je prije operacije obezbijediti neophodnu rezervu krvi. Te rezerve se najčešće kreću od 2 – 5 doza krvi a ima stanja kada su potrebne i mnogo veće rezerve

Šta dobija davaoc krvi?

Nakon što je provjerio svoje zdravstveno stanje dobija i osjećaj zadovoljstva saznanjem da je nekome pomogao i dao mu mogućnost da pobijedi bolest.