Uzorak krvi se uzima iz vene na ruci.

Ponekad se kap krvi prikupi probijanjem kože na vrhu prsta. Ovaj uzorak prsta obično se koristi kada se mjeri profil lipida (ukupni holesterol, HDL-C, LDL-C i TG) na prijenosnom uređaju za testiranje.

Trenutni standardi preporučuju da se testiranje obavlja tokom posta (9 do 12 sati prije testa dopuštena je samo voda). Vaš doktor može odlučiti da se možete testirati bez posta. Slijedite upute koje ste dobili i recite osobi koja vam vadi krv jeste li postili ili ne.

Osim toga, alkohol se ne smije konzumirati 24 sata neposredno prije testa.

Cijena testa triglicerida u LABOS laboratorij iznosi 4,00 KM.

LABOS laboratoriji pruža i testove u sklopu Lipidnog paketa analiza – 15 KM

Posjetite LABOS laboratoriju na lokaciji Tešanjska 1. ili nas kontaktirajte pozivom na broj tel. +387 33 549-532.

Krvni testovi za trigliceride obično su dio lipidnog profila koji se koristi za identifikaciju rizika pojedinca od razvoja srčanih bolesti i za donošenje odluka o tome koje liječenje može biti potrebno ako postoji granični ili visoki rizik.

Kao dio profila lipida, test se može koristiti za praćenje ljudi koji imaju faktore rizika za srčane bolesti, onih koji su imali srčani udar ili onih koji se liječe zbog visokog nivoa lipida i/ili visokih triglicerida.

Rezultati testa na trigliceride i ostale komponente profila lipida koriste se zajedno s drugim poznatim faktorima rizika od srčanih bolesti, te za razvoj plana liječenja i praćenja.

Mogućnosti liječenja mogu uključivati ​​promjene načina života, poput programa prehrane ili vježbanja ili lijekove za snižavanje lipida, poput statina.

Lipidni profil, koji uključuje trigliceride, preporučuje se svake 4 do 6 godina za procjenu rizika od srčanih oboljenja kod zdravih odraslih osoba.

Djeca bi trebala pregledati profil lipida najmanje jednom u dobi od 9 do 11 godina i još jednom u dobi od 17 do 21 godine. Testiranje se može naručiti češće ako su ljudi identificirali faktore rizika za srčane bolesti. Neki faktori rizika za srčane bolesti uključuju:

• Pušenje cigareta;
• Prekomjerna težina ili pretilost;
• Nezdrava ishrana;
• Fizička neaktivnost;
• Starost (muškarci 45+ godina ili žene 55+ godina);
• Visok krvni tlak (hipertenzija – krvni tlak 140/90 ili viši ili uzimanje lijekova za visoki krvni tlak);
• Porodična historija preranog srčanog oboljenja (srčano oboljenje kod člana uže porodice – muškarac mlađi od 55 godina ili žena mlađa od 65 godina);
• Već postojeća srčana bolest ili ako ste već imali srčani udar;
• Dijabetes ili predijabetes.

Za dijabetičare je posebno važno izmjeriti trigliceride u sklopu bilo kakvog ispitivanja lipida, jer se trigliceridi značajno povećavaju kada se razina glukoze u krvi ne kontrolira dobro.

Raniji i češći pregledi s lipidnim profilom preporučuju se djeci i mladima koji imaju povećan rizik od razvoja srčanih bolesti u odrasloj dobi. Djeca visokog rizika trebala bi imati prvi test holesterola između 2 i 8 godina, prema Američkoj pedijatrijskoj akademiji. Djeca mlađa od 2 godine su premlada za testiranje.

Praćenje nivoa triglicerida

Kao dio profila lipida, testovi na trigliceride mogu se naručiti u redovnim intervalima kako bi se procijenio uspjeh promjena načina života koji snižavaju lipide, poput prehrane i vježbanja ili kako bi se utvrdila efikasnost terapije lijekovima poput statina. Preporučuje se da odrasli koji uzimaju statine imaju profil lipida natašte koji se radi 4 do 12 sedmica nakon početka terapije, a zatim svaka 3 ili na 12 mjeseci nakon toga, kako bi se osiguralo da lijek djeluje.

Općenito, zdrava razina lipida pomaže u održavanju zdravog srca i smanjuje rizik od srčanog ili moždanog udara.

Doktor će uzeti u obzir rezultate svake komponente profila lipida, kao i druge faktore rizika kako bi pomogao u utvrđivanju ukupnog rizika od srčanih oboljenja osobe, npr. da li je potrebno liječenje i, ako je tako, koji tretman će najbolje pomoći u smanjenju rizik osobe.

Za odrasle, rezultati testa triglicerida kategorizirani su kako slijedi:

• Poželjno: Manje od 150 mg/dL (1,7 mmol/L);
• Granično visoko: 150 do 199 mg/dL (1,7-2,2 mmol/L);
• Visoka: 200 do 499 mg/dl (2,3-5,6 mmol/L);
• Vrlo visoko: Više od 500 mg/dL (5,6 mmol/L).

Od novorođenčeta do devete godine:

• Prihvatljivo: Manje od 75 mg/dL (0,85 mmol/L);
• Granično visoko: 75-99 mg/dL (0,85-1,12 mmol/L);
• Visoko: Više od 100 mg/dL (1,13 mmol/L).

Za uzrast 10-19 godina

• Prihvatljivo: Manje od 90 mg/dL (1,02 mmol/L);
• Granično visoko: 90-129 mg/dL (1,02-1,46 mmol/L);
• Visoko: Više od 130 mg/dL (1,47 mmol/L).

Za mlade odrasle osobe starije od 19 godina:

• Prihvatljivo: Manje od 115 mg/dL (1,30 mmol/L);
• Granično visoko: 115-149 mg/dL (1,30-1,68 mmol/L);
• Visoko: Više od 150 mg/dL (1,7 mmol/L).

Napomena: Ove vrijednosti se temelje na razinama triglicerida natašte.

Kada su trigliceridi vrlo visoki (veći od 1000 mg/dl (11,30 mmol/L)), postoji rizik od razvoja pankreatitisa kod djece i odraslih. Liječenje za snižavanje triglicerida treba započeti što je prije moguće.

Ako ste dijabetičar i šećer u krvi (glukoza) je izvan kontrole, trigliceridi mogu biti vrlo visoki.

Trigliceridi se dramatično mijenjaju kao odgovor na obroke, povećavajući se čak 5 do 10 puta više od nivoa natašte samo nekoliko sati nakon jela. Čak se i nivoi posta postepeno razlikuju iz dana u dan. Stoga se skromne promjene triglicerida natašte mjerene različitim danima ne smatraju abnormalnima.

Sve je veći interes za mjerenje triglicerida kod ljudi koji nisu postili. Razlog je u tome što uzorak bez posta može biti reprezentativniji za „uobičajeni“ cirkulirajući nivo triglicerida budući da većina dnevnih nivoa lipida u krvi odražava nivoe nakon obroka (prije obroka), a ne nivoe natašte.

Određeni lijekovi, poput kortikosteroida, inhibitora proteaze za HIV, beta blokatora i estrogena mogu povećati razinu triglicerida u krvi.

Za mnoge ljude, visoki trigliceridi uzrokovani su drugim poremećajem, poput dijabetesa, pretilosti, zatajenja bubrega ili alkoholizma. S ovim uvjetima, strategija je liječenje primarnog uzroka.

Kada visoki trigliceridi nisu uzrokovani drugim poremećajem, oni se često vide zajedno s visokim holesterolom, a liječenje je usmjereno na snižavanje holesterola i triglicerida.

Promjene načina života, poput zdrave prehrane i povećanog vježbanja, obično su primarna strategija za smanjenje nivoa. Ako to ne uspije, općenito se preporučuju lijekovi za snižavanje lipida, poput statina.

Dostupno je nekoliko proizvoda za testiranje nivoa lipida, uključujući trigliceride, kod kuće. Postoje dvije vrste kućnog testiranja: prvi, gdje uzorak sakupljate kod kuće i šaljete poštom u laboratoriju na testiranje i drugi, kod kojih sami provodite test kod kuće (samokontrola).

Lipoprotein vrlo niske gustoće (VLDL) jedna je od glavnih čestica lipoproteina. Drugi uključuju lipoprotein visoke gustoće (HDL) i lipoprotein niske gustoće (LDL).

Svaka od ovih čestica sadrži mješavinu holesterola, proteina i triglicerida, ali u različitim količinama jedinstvenim za svaku vrstu čestica.

LDL sadrži najveću količinu holesterola, HDL sadrži najveću količinu proteina, a VLDL sadrži najveću količinu triglicerida.

Budući da VLDL sadrži većinu cirkulirajućih triglicerida i budući da su sastavi različitih čestica relativno konstantni, moguće je procijeniti količinu VLDL-holesterola podjelom vrijednosti triglicerida (u mg/dL) sa 5. Trenutno nema jednostavnog, direktnog načina mjerenja VLDL-holesterola, pa se procjena izračunata iz triglicerida koristi u većini postavki. Ovaj izračun nije valjan, ako je triglicerid veći od 400 mg/dL.

Utvrđeno je da je povećana razina VLDL-holesterola povezana s povećanim rizikom od srčanih bolesti i moždanog udara.

Obično većina ljudi s visokim nivoom triglicerida nema simptome, a jedini način da se otkrije visoka razina su testovi krvi.

Međutim, u rijetkim slučajevima, osoba može imati izuzetno visoki nivo triglicerida (znatno iznad 1000 mg/dL) koja se održava tokom vremena, a pojedinac može doživjeti ponovljene napade akutnog pankreatitisa.

Neki od znakova i simptoma uključuju bol u gornjoj polovici trbuha koji se razvija iznenada, a zatim se postupno pogoršava, groznica, mučnina, povraćanje, a ponekad i žutica. Osoba sa izrazito visokim nivoom može razviti i lezije na koži koje se nazivaju ksantomi. Obično se pojavljuju kao nekoliko malih, okruglih, čvrstih, žutih izbočina uglavnom na leđima, prsima, stražnjici, ramenima i bedrima.