Uzorak krvi za laboratorijsko ispitivanje troponina se uzima iz vene na ruci.

Nije potrebna priprema, ali obavijestite svog doktora ili laboranta o svim lijekovima koji se izdaju bez recepta ili na recept i/ili dodacima koje uzimate.

Cijena troponin testa uLABOS laboratorij iznosi 45,00 KM.

Posjetite LABOS laboratoriju na lokaciji Tešanjska 1. ili nas kontaktirajte pozivom na broj tel. +387 33 549-532.

Postoje tri vrste proteina troponina: troponin C, troponin T i troponin I.

Troponin C započinje kontrakciju vežući kalcij i pomiče troponin I, tako da dva proteina koji čine mišićno vlakno mogu međusobno djelovati.

Troponin T učvršćuje kompleks troponina u strukturu mišićnih vlakana. Postoji mala ili nikakva razlika u troponinu C između koštanog i srčanog mišića, ali su oblici troponina I i troponina T različiti. Mjerenje količine srčano-specifičnog troponina T ili troponina I u krvi može pomoći u identifikaciji pojedinaca koji su doživjeli oštećenje srca.

Normalno, troponin je prisutan u vrlo malim do nemjerljivim količinama u krvi.

Kada dođe do oštećenja ćelija srčanog mišića, troponin se oslobađa u krv. Što je više oštećenja, veća je koncentracija u krvi.

Prije svega, testovi troponina koriste se kako bi se utvrdilo da li je pojedinac doživio srčani udar. Oni također mogu biti korisni u procjeni za druge oblike ozljede srca. Kad osoba ima srčani udar, nivoi srčano specifičnih troponina I i T mogu se povisiti u krvi unutar 3 ili 4 sata nakon ozljede i mogu ostati povišeni 10 do 14 dana.

Test hs-troponina također može biti pozitivan kod osoba sa stabilnom anginom, pa čak i kod osoba bez simptoma. Kada je povišen u ovih osoba, to ukazuje na povećan rizik od budućih srčanih događaja poput srčanog udara.

Visoko osjetljivi testovi troponina (hs-troponina) prvenstveno se naručuju kako bi se dijagnosticirao srčani udar i isključila druga stanja sa sličnim znakovima i simptomima.

Može se uraditi test troponina I ili troponina T, a laboratorij će obično ponuditi jedno ili drugo ispitivanje. Koncentracije su različite, ali u osnovi daju iste podatke.

Troponinski testovi također se ponekad koriste za procjenu ozljeda srca zbog uzroka koji nisu srčani udar ili za razlikovanje znakova i simptoma poput boli u prsima koji mogu biti posljedica drugih uzroka. Testiranje se također može provesti kako bi se procijenile osobe s anginom, ako se njihovi znakovi i simptomi pogoršaju.

Ponekad se naručuju i troponinski testovi zajedno s drugim srčanim biomarkerima, poput CK-MB ili mioglobina.

Međutim, troponin je preferirani test za sumnju na srčani udar, jer je specifičniji za ozljede srca od ostalih testova (koji mogu biti povišeni u krvi s ozljedom skeletnih mišića) i ostati povišen duže vrijeme.

Troponin će se obično naručiti kada osoba sa sumnjom na srčani udar prvi put uđe u hitnu pomoć, nakon čega slijedi niz testova na troponin koji se izvode tokom nekoliko sati.

Može se posumnjati na srčani udar i obaviti testiranje ako osoba ima znakove i simptome poput onih navedenih u nastavku. Imajte na umu da neće svi osjetiti bol u prsima, a žene češće od muškaraca imaju znakove i simptome koji nisu tipični:

• Bol u grudima, nelagoda i/ili pritisak (najčešće);
• Ubrzan rad srca, preskakanje otkucaja;
• Kratkoća daha i/ili otežano disanje;
• Umor;
• Mučnina, povraćanje;
• Hladan znoj;
• Ošamućenost;
• Prekomjerni umor;
• Bol na drugim mjestima: leđima, ruci, čeljusti, vratu ili stomaku.

Kod osoba sa stabilnom anginom, troponinski test može se naručiti kada se simptomi:

• pogoršavaju;
• javljaju kada osoba miruje;
• više ne ublažavaju liječenjem.

Sve su to znakovi da angina postaje nestabilna, što povećava rizik od srčanog udara ili drugog ozbiljnog srčanog problema u bliskoj budućnosti.

Visoki troponin, pa čak i neznatna povišenja mogu ukazivati ​​na određeni stepen oštećenja srca.

Kad osoba ima značajno povišene nivo troponina i, naročito, porast i/ili pad rezultata u nizu testova urađenih tokom nekoliko sati, tada je vjerovatno da je osoba imala srčani udar ili neki drugi oblik oštećenja do srca. Nivoi troponina mogu se povisiti u krvi unutar 3 do 6 sati nakon ozljede srca i mogu ostati povišeni 10 do 14 dana.

Povećani nivoi troponina ne koriste se samo za dijagnosticiranje ili isključivanje srčanog udara. Fizički pregled, anamneza i EKG također su važni. Vaš će doktor možda također morati provjeriti jesu li nivoi troponina iz niza testova stabilno povišeni ili pokazuju porast i/ili pad tokom nekoliko sati.

Kod ljudi s anginom, povišeni troponin može ukazivati ​​na to da se njihovo stanje pogoršava i da su izloženi povećanom riziku od srčanog udara.

Nivo troponina također može biti povišen s drugim srčanim stanjima kao što su miokarditis (upala srca), slabljenje srca (kardiomiopatija) ili kongestivno zatajenje srca, te sa stanjima koja nisu povezana sa srcem, poput teških infekcija i bolesti bubrega.

Normalne vrijednosti troponina u nizu mjerenja tokom nekoliko sati znače da je malo vjerovatno da je osoba ozlijeđena. Znakovi i simptomi mogu biti posljedica uzroka koji nije povezan sa srcem.

Budući da testovi troponina mjere troponin specifičan za srčani mišić, na test ne utječu oštećenja skeletnih mišića, pa injekcije, nezgode i lijekovi koji mogu oštetiti mišiće ne utječu na nivo srčanog troponina.

Također, troponin se može povećati nakon napornog vježbanja, iako u nedostatku znakova i simptoma srčanih bolesti obično nema medicinski značaj. Drugi uvjeti koji mogu pridonijeti povećanju nivoa troponina uključuju zatajenje bubrega i plućnu emboliju.

Srčani udar znači da je dio mišićnog tkiva u Vašem srcu ozbiljno ozlijeđen ili je umro.

Medicinski izraz za smrt srčanog mišića je infarkt miokarda. Budući da nije uvijek moguće utvrditi postoji li samo ozbiljna ozljeda ili postoji infarkt, opći izraz za stanje je akutni koronarni sindrom (AKS).

Srčani udar najčešće počinje osjećajem jakog pritiska ili boli u prsima, često se protežući u vrat ili lijevu ruku. Možda ćete imati problema s dahom ili ćete osjećati slabost i znojiti se.

Do srčanog udara obično dolazi, jer je jedna od krvnih žila (koja se naziva koronarna arterija) koja dovodi krv do Vašeg srčanog mišića blokirana.

To se obično događa kada se krvni ugrušak formira u već zatvorenoj krvnoj žili.

Djelomično zatvaranje obično je posljedica ateroskleroze (često se naziva otvrdnuće arterija). Do opstrukcije dolazi postupno tokom mnogo godina, jer se lipidni plakovi talože duž stijenki krvnih žila. Ovi plakovi sužavaju i ukrućuju arterije, te mogu neočekivano puknuti, potpuno blokirajući zahvaćenu arteriju.

Mnogi drugi problemi mogu uzrokovati bol u prsima, a po vrsti boli u prsima nije moguće reći imate li srčani udar ili ne.

Mnogi ljudi imaju bol u prsima zbog naprezanja mišića u prsima, žgaravice ili drugih problema koji uključuju želudac i jednjak, zbog emocionalnog stresa i s nekim problemima s plućima. Bolovi u prsima koji se javljaju tokom vježbanja, napornog rada ili u vrijeme stresa, traju nekoliko minuta i nestaju tokom odmora često su uzrokovani anginom.

Relativno rijedak oblik boli u prsima može biti posljedica privremenih srčanih grčeva koji se nazivaju varijantna angina. Ti se grčevi obično javljaju noću, dok se osoba odmara i mogu uzrokovati jaku, ali privremenu bol.

Ako bol u prsima traje duže od samo nekoliko minuta, naročito ako se pojavi tokom odmora, odmah potražite doktorsku pomoć.

Mnogi ljudi nisu sigurni da li doživljavaju srčani udar.

Ako niste sigurni, nemojte čekati, već potražite pomoć. Ako odmah dobijete pomoć veće su šanse da preživite, a tretmani koji se daju ubrzo nakon srčanog udara mogu vam pomoći ograničiti oštećenja srca.

Imajte na umu da neće svi osjetiti bol u prsima, a žene češće od muškaraca imaju znakove i simptome koji nisu tipični. Kod žena su simptomi često manje dramatični i vjerojatnije će biti pogrešno protumačeni zbog drugog uzroka nego kod muškaraca. Neki srčani udari su iznenadni, dok drugi srčani napadi počinju polako. Bol i drugi simptomi mogu se javiti, pa nestati.

Znakovi i simptomi mogu uključivati:

• Bol u grudima, nelagoda i/ili pritisak (najčešće);
• Ubrzan rad srca, preskakanje otkucaja;
• Mučnina i povraćanje ili bol u trbuhu;
• Znojenje;
• Iznenadni nastup nedostatka zraka;
• Teškoće u disanju;
• Osjećaj ošamućenosti;
• Promjena krvnog tlaka;
• Umor;
• Bol na drugim mjestima, poput leđa, jedne ili obje ruke, čeljusti ili vrata.