Vitamin D - Labos laboratorij Sarajevo, ulica Tešanjska br. 1, Marijin Dvor

 
Vitamin D je neophodan za rast i zdravlje kostiju.

Vitamin D je bitan, jer bez njega, kosti će biti mekane, pogrešno formirane i neće se moći same obnoviti, što će rezultirati bolešću koja se naziva rahitis kod djece i osteomalacija kod djece i odraslih.

Vitamin D također pomaže u kontroli apsorpcije minerala kalcijuma, fosfata i (u manjoj mjeri) magnezijuma iz hrane, dok prolazi kroz crijeva. Vitamin D takođe može biti važan u prevenciji mnogih drugih bolesti, uključujući poremećaje imunološkog sistema, neke oblike raka i bolesti srca i krvnih žila, a pokazalo se da receptor za vitamin D (VDR) može uticati na širok spektar ekspresije drugih gena i može biti uključen u mnoge ćelijske funkcije.

Svrha testiranja vitamina D
Vitamin D je vitamin topiv u mastima, a prirodno se nalazi u samo nekoliko namirnica. To je jetra i masna riba poput lososa, pa je glavni izvor vitamina izlaganje suncu na koži.

Teško je reći preporučeno vrijeme izlaganja suncu, jer ovisi o brojnim faktorima. To uključuje tip kože, geografsku širinu, doba godine i doba dana.

Vitamin D sadržan je i u obogaćenoj hrani; dodaje se u mlijeko, žitarice i raznu drugu hranu, kako bi se osigurao adekvatan unos opće populacije.

Tjelo je sposobno da stvara vitamin D izlaganjem sunčevoj svetlosti. Zbog toga se vitamin D ponekad opisuje kao vitamin sunčeve svjetlosti – nastaje od 7-dehidroholesterola u koži kada je koža izložena svjetlosti. Vitamin D se također može unijeti – bilo u nekoliko namirnica ili u dodacima vitaminima. Vitamin D koji se proizvodi u tijelima ljudi i drugih životinja malo se razlikuje od onoga koji se proizvodi u biljkama.Životinjski oblik poznat je kao vitamin D3 ili holekalciferol. Biljni oblik kao vitamin D2 ili ergokalciferol. Svi dodaci koji se prodaju u BiH sada su vitamin D3, međutim oba oblika vitamina D2 i D3 aktivni su u ljudskom tijelu. I vitamin D2 i vitamin D3 pretvaraju se u jetri u 25-hidroksi-vitamin D.

Ovo je glavni aktivni oblik vitamina D koji se čuva u tijelu.

Kada ljekar zatraži ispitivanje nivoa vitamina D 25 OH na krvi osobe, to je oblik koji će laboratorij izmjeriti. Test za 25-hidroksi-vitamin D koristi se da bi se provjerilo ima li tijelo dovoljnu količinu vitamina D.

Povremeno će doktor zatražiti od laboratorija da izmjeri još jedan aktivni oblik vitamina D poznat kao 1.25 dihidroksi-vitamin D. 1.25 dihidroksi-vitamin D je oblik vitamina D koji se proizvodi u većem broju tkiva. Uglavnom se nalazi u bubrezima, ali i koži, debelom crijevu, gušterači. Testira se u posebnim okolnostima, kao što su osobe s bubrežnim bolestima koje možda neće moći stvoriti dovoljno 1.25-dihidroksi-vitamina D. Ljekar može zatražiti  od laboratorija da izmjeri 1.25-dihidroksi-vitamin D, ako on ili ona ona sumnja da imate stanje u kojem tijelo proizvodi previše ovog oblika vitamina, poput sarkoidoze ili nekih limfoma.

Da biste provjerili nedostatak vitamina D ili istražili problem vezan za metabolizam kostiju, nivo minerala u krvi ili funkciju paratireoidne žlijezde.

Potreban uzorak za Vitamin D?

Uzorak krvi izvađen iz vene na ruci.

Potrebna priprema za test?

Priprema za test nije potrebna.

Obavijestite svog zdravstvenog radnika ako uzimate bilo kakve lijekove jer neki lijekovi mogu utjecati na rezultat testa.

Koliko košta Vitamin D?

Cijena testa Vitamina D u LABOS laboratoriji košta 40 KM.

Kako se koristi vitamin D?
Testovi na vitaminu D često se koriste kao dio općeg pregleda za ljude kojima možda nedostaje vitamin D, poput slabih starijih ljudi koji ne izlaze previše na sunce.

Testovi na vitamin D koriste se i da bi se utvrdilo javlja li se slabost kostiju, malformacija kostiju ili abnormalni metabolizam kalcijum. To se odražava abnormalnim testovima na kalcijum, fosfat ili PTH) kao rezultat nedostatka ili viška vitamina D.

Budući da je vitamin D vitamin topiv u mastima i apsorbira se iz crijeva poput masti, testovi vitamina D ponekad se koriste kod ljudi s bolestima koje ometaju apsorpciju masti. Na primjer, poput cistične fibroze, malapsorpcije i Crohnove bolesti, kako bi bili sigurni da imaju odgovarajući nivo vitamina D.

Testovi na vitamin 25 OH mogu se koristiti i kod ljudi koji uzimaju dodatke vitamina D, kako bi bili sigurni da imaju odgovarajući nivo vitamina D.

Kada se naručuje test na vitamin D?
Vitamin D test se naručuje onda kada:
  • Ako je pacijent u velikom riziku od nedostatka vitamina D, kao što su ljudi koji imaju ograničeno izlaganje suncu iz medicinskih, profesionalnih, kulturnih ili stambenih razloga. U ovu grupu su također uključeni ljudi tamnije puti i isključivo dojena djeca.
  • Ako postoje dokazi o nedostatku u metabolizmu kostiju (npr. Osteoporoza) koji se odražava abnormalnim nivoima kalcijuma, fosfata i / ili magnezijuma u krvi
  • Ako pacijent ima simptome nedostatka vitamina D, poput malformacije kostiju kod djece (rahitis) i slabosti kostiju, mekoće ili prijeloma kod odraslih (osteomalacija).
  • Ako pacijent pati od malapsorpcije. Malapsorpcija koja uzrokuje nedostatak vitamina D može se javiti kod osoba nakon bariatrijske operacije ili kod pacijenata sa malapsorpcijom masti, poput cistične fibroze ili Crohnove bolesti.
  • U bolesnika s bubrežnom bolešću ili kojima je presađena bubrega
  • Da bi se pomoglo u dijagnosticiranju ili praćenju problema s funkcioniranjem paratireoidne žlijezde, jer je paratiroidni hormon (PTH) presudan za aktivaciju vitamina D i postoji obrnuta povezanost između nivoa vitamina D 25OH i PTH.
  • Ako pacijent koji je suplementiran vitaminom D i dalje ima simptome nedostatka vitamina D.
Šta znači rezultat vitamina D?

Rezultati testa Vitamina D znače:

  • Osobe sa nivoom vitamina D sa manjim od(<) 30 nmol / L imaju nedostatak vitamina
  • Osobe sa nivoom vitamina D između 30 nmol / L i 50 nmol / L imaju blagi nedostatak vitamina
  • Osobe sa nivoom vitamina D većim od(>) 50 nmol imaju dovoljan nivo vitamina Koncentracija vitamina D trebala bi biti viša na kraju ljeta kako bi se omogućilo smanjenje nivoa tokom zime.
Vaš ljekar može preporučiti dodatak vitamina D ako je nivo vitamina D ispod ovog ciljanog nivoa.

Nizak nivo 25-hidroksi-vitamina D u krvi može značiti da niste dovoljno izloženi sunčevoj svetlosti ili dovoljno dijetetskog vitamina D da biste zadovoljili potrebe svog tela; da postoji problem s njegovom apsorpcijom iz crijeva; ili da se u jetri ne pretvara dovoljno u 25-hidroksi-vitamin D (što znači da ne ulazi u krvotok). Povremeno lijekovi koji se koriste za liječenje napada, posebno fenitoin (Dilantin), mogu ometati proizvodnju 25-hidroksi-vitamina D u jetri.

Visok nivo vitamina D i kalcijuma može dovesti do kalcifikacije i oštećenja organa, kao što su bubrezi, jer tijelo pokušava smanjiti nivo kalcijuma u krvi deponovanjem spojeva kalcijum-fosfata u organe.

Visok nivo 25-hidroksi-vitamina D obično odražava višak dodataka vitaminskim tabletama ili drugim prehrambenim dodacima.

Niski nivoi 1,25-di-hidroksi-vitamina D često se uočavaju kod bolesti bubrega i jedna su od najranijih promjena koje se javljaju kod osoba sa zatajenjem bubrega.

Visoki nivoi 1,25-dihidroksi-vitamina D mogu se javiti kada ima viška paratiroidnog hormona ili kada postoje bolesti, poput sarkoidoze ili nekih limfoma, u kojima tijelo stvara previše 1,25-dihidroksi-vitamina D.

Da li još nešto trebam znati?
Vitamin D takođe može biti važan u prevenciji mnogih bolesti, uključujući poremećaje imunološkog sistema, neke oblike raka i bolesti srca i krvnih žila.

Još nije jasno koji je nivo vitamina D potreban za prevenciju takvih bolesti, ali može biti viši od nivoa potrebnog za zdravlje kostiju i normalan metabolizam minerala.

Ako su nivoi magnezijuma niski, to može uzrokovati nizak nivo kalcijuma koji je otporan na regulaciju vitamina D i paratireoidnog hormona. Možda će biti potrebno dodavati magnezijum i kalcijum da bi se povratila normalna funkcija.

Koliko vitamina D treba da unosim svaki dan?

To ovisi o vašoj dobi i spolu. Smjernice preporučuju da unos vitamina D iz prehrambenih i dodataka prehrani za odrasle u slučaju minimalne izloženosti suncu za odrasle treba biti najmanje 600 IU (15 ug) na dan za ljude starije od 70 godina ili manje i 800 IU (20 ug) dnevno za starije od 70 godina.

Obim dnevnog izlaganja suncu potreban za pomoć u održavanju odgovarajuće razine vitamina D ovisi o brojnim faktorima, uključujući tip kože, geografsku širinu, doba godine i doba dana. Preporuke za svakodnevno izlaganje suncu na oko 15 posto tjelesne površine (npr. Šake, ruke i lice) za umjereno svijetle osobe su od 10- 15 minuta dnevno. Ljudima s tamnom kožom vjerovatno će trebati 3-6 puta više izlaganja suncu.

error: Sadržaj je zaštićen!